Od 1. studenog skuplji plin, struja i grijanje, ekonomist: Popuštanje mjera zasigurno će imati učinak na inflaciju

Vlada je danas i formalno odlučila o popuštanju mjera pomoći stanovništvu, gospodarstvu i institucijama, koje bi iduće godine u dva navrata trebale biti dodatno smanjene, a početkom 2027. godine potpuno ukinute. Od 1. studenoga građani će tako skuplje plaćati struju, plin i grijanje, ali i dalje ispod tržišne cijene. Država će, naime, nastaviti subvencionirati cijenu struje, a prosječan račun po domaćinstvu će, umjesto sadašnjih 40,65 u studenom, narasti na 43,65, a od 1. siječnja, s trošarinama, na 45,61 euro. Bez Vladinih mjera, taj bi im račun iznosio 50 eura. Povoljniju struju i nadalje će plaćati i mikro, mali i srednji poduzetnici koji u pola godine troše do maksimalno 250.000 kilovatsati. Po računici koju je na današnjoj sjednici iznio Andrej Plenković, poduzetnik koji sada za struju godišnje daje 2740, a bez državnih subvencija ona bi ga koštala 4215 eura, od 1. studenoga za istu će količinu struje plaćati 3088 eura.

Inflatorni učinak neizbježan

Kad je riječ o plinu, račun koji sada plaćaju 42 građanima će porasti na 46 eura, a bez ikakvih mjera iznosio bi 50 eura. Zaštitne mjere ostaju i za cijenu toplinske energije, za koju će prosječan mjesečni račun od 37,75 eura narasti na 41,53 eura. Država će i nadalje pomagati ugroženim kupcima energenata sa 70 eura mjesečno za trošak struje, plina i toplinske energije. Ovu naknadu, kako je izvijestio premijer, prima 117 tisuća osoba. Naknade ostaju i za pružatelje socijalnih usluga, i ti 70 eura za udomiteljske obitelji, 80 za pružatelje pomoći u kući te od 140 do 150 eura za pružatelje usluga smještaja, organiziranog stanovanja i boravka, nastavlja se i potpora studentima i nezaposlenim braniteljima, kao i mjere potpore javnom prijevozu, naglasio je Plenković, procjenjujući kako je novi paket mjera, ukupno vrijedan 175 milijuna eura, sveobuhvatan i primjeren ovom trenutku.

– Riječ je o nastavku naše politike očuvanja socijalne kohezije – naglasio je Plenković, ponavljajući kako je riječ o postupnom otpuštanju mjera, ali s još uvijek značajnim subvencijama za građane, gospodarstvo i institucije. Hoće li i kako popuštanje mjera i rast cijene energenata utjecati na inflaciju, koja bi po najnovijim procjenama Hrvatske narodne banke ove godine i bez popuštanja mjera bila veća od Vladinih procjena, na sjednici nije bilo govora, no ekonomist Željko Lovrinčević procjenjuje da je inflatorni učinak neizbježan.

– Kada se pogleda cijelo razdoblje od uvođenja eura, Hrvatska je dosad imala najveću stopu inflacije u eurozoni. Razlika u stopi u odnosu na prosjek eurozone čitavo je vrijeme rasla i u tom je ambijentu Vlada subvencionirala cijene energenata, struje i plina, jedno vrijeme i nafte. Popuštanje tih mjera zasigurno će imati učinak na inflaciju koji bi, ovisno o tome koliko će se multiplikativno prenijeti, mogao biti između 0,4 i 0,5 posto – uvjeren je Lovrinčević. A to će, upozorava, značiti nastavak povećanja razlike u stopi inflacije u Hrvatskoj u odnosu na eurozonu, što pak znači dodatno blago slabljenje konkurentnosti našega gospodarstva. To slabljenje, kaže, u ovom trenutku neće bitno poremetiti makroekonomske tokove, ali nije bezazleno.

– Ono se neće se osjetiti na bilanci jer mi ionako živimo od transfera iz EU, no ne treba zanemariti podatke iz srpnja koji pokazuju da nam je industrijska proizvodnja na istoj razini kao u 2021. godini, što znači da se u četiri godine korištenja EU fondova u tom pogledu nismo pomakli ni za milimetar. Dakle, u dijelu u kom se proizvodi, u kom se stvara, uključujući i poljoprivredu, ne bilježi se očekivani pomak u tehnologiji i konkurentnosti – govori Lovrinčević. Zaključuje kako će se taj problem kompenzirati dok dolazi novac iz EU, a troše ga pružatelji usluga, građevina i sl., ali da će inflacija ostati ugrađena u sustav.

– To je hrvatska matrica, shema hrvatske tranzicije koja se ponavlja – tehnološki nema pomaka, inflacija je pet godina iznad prosjeka, ugrožava konkurentnost gospodarstva, a industrija, kao i poljoprivreda, unatoč svim ulaganjima nastavljaju stradavati – pesimističan je ovaj ekonomist. Pohvale Vladi, međutim, dolaze iz Hrvatske gospodarske komore, koja procjenjuje kako će postupno ukidanje subvencija smanjiti fiskalni pritisak na državni proračun, istodobno izbjegavajući iznenadni udar na građane i gospodarstvo. Zadovoljni su i u Obrtničkoj komori jer obrtnici ostaju uključeni u mjere ograničenih cijena energenata, iako smanjenom obujmu.

Obrtnici zadovoljni

– Pozdravljamo nastavak mjera za obrtnike i zahvaljujemo Vladi na brizi za ovaj važan rastući i ranjivi segment gospodarstva, mnogima su upravo ove mjere omogućile neometani nastavak poslovanja i nadamo se da će subvencije energenata obrtnicima i malim poduzetnicima trajati što dulje. Svjesni smo da ne mogu trajati vječno, no energenti su dio svake računice, uz dosadašnji rast cijena ulaznih troškova koji je gotovo kontinuiran. Unatoč tome, vjerujemo da neće dolaziti do neopravdanog i neumjerenog podizanja cijena, obrtnici žive, rade i razmišljaju racionalno, pošteno i s težnjom da sačuvaju svakog korisnika svojih usluga i kupca svojih proizvoda. U kontekstu potpunog ukidanja mjera u budućnosti te geopolitičkih i tržišnih turbulencija, važno je maksimalno rasteretiti obrtnike i intenzivirati napore u smjeru unapređenja uvjeta za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika – kaže predsjednik Hrvatske obrtniče komore Dalibor Kratohvil.