Unatoč višegodišnjim sankcijama i ratnim troškovima, rusko gospodarstvo pokazuje neočekivanu otpornost i nastavlja funkcionirati, pišu ekonomski analitičari. Nakon četiri godine rata i stalnih zapadnih sankcija, sve veći broj stručnjaka iz renomiranih think-tankova počinje priznavati da se rusko gospodarstvo ne urušava onako brzo kako se ranije predviđalo. Novo izvješće Kiel Institute for the World Economy upozorava na 'strukturnu iscrpljenost', no stvarnost na terenu pokazuje znatno složeniju sliku. Charles Hecker iz Kraljevskog instituta za ujedinjene službe smatra da Rusija „vjerojatno već ulazi u recesiju“, dok Nigel Gould-Davies iz Međunarodnog instituta za strateške studije govori o „nadolazećoj krizi u ruskoj političkoj ekonomiji“. Čak i službeni ruski podaci pokazuju blagi pad BDP-a od 0,2 % u prvom tromjesečju 2026. u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, mnogi analitičari upozoravaju da bi takve procjene mogle biti preuranjene, piše The Economist.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je uspješno zaobilazila sankcije preusmjeravanjem trgovine prema Kini, Indiji i drugim zemljama, te trošeći ogromne rezerve na vojsku, infrastrukturu i socijalne naknade. Između 2022. i 2025. BDP po glavi stanovnika porastao je za 12 %, što je skromno u usporedbi s Kinom ili Indijom, ali daleko od katastrofe koju su mnogi predviđali. Službene statistike često zavaravaju. Povećanje PDV-a s 20 na 22 % potaknulo je masovne kupovine krajem 2025., što je umjetno podiglo brojke u jednom tromjesečju na račun sljedećeg. Goldman Sachsovi alternativni pokazatelji ukazuju na spor, ali ipak pozitivan rast, dok podaci ruske banke VEB pokazuju ubrzanje aktivnosti u ožujku i travnju, dijelom zahvaljujući višim cijenama nafte.
Potrošačko povjerenje je palo s rekordnih razina, no nezaposlenost je i dalje ekstremno niska – oko 2 %. Inflacija je prepolovljena u odnosu na vrhunac, realne plaće su 25 % više nego 2019., a neke tvrtke bilježe odlične rezultate. Primjerice, Aeroflot je u prvih pet mjeseci 2026. prevezao putnike na rekordnoj udaljenosti. Luksuzni segment također cvjeta – prodaja prokrijumčarenih Lamborghinija i drugih prestižnih automobila skočila je za 80 % u odnosu na prošlu godinu.
Glavni motor rasta i dalje su masovni vojni izdaci, koji dosežu 7-8 % BDP-a. Iako to stvara pritisak na radnu snagu i proračun, analitičari ističu da je povećanje u odnosu na predratnu razinu 'samo' 3-4 postotna boda – dovoljno da održi gospodarstvo, ali ne i da ga potpuno uruši. Rusija može financirati deficit povećanjem poreza, crpljenjem rezervi ili zaduživanjem na domaćem tržištu. U krajnjoj nuždi moguća je i konfiskacija depozita, no to bi donijelo ozbiljne rizike.
Rusija prema analitičarima ove godine može očekivati rast BDP-a od oko 1 %, što je usporedivo s Francuskom ili Kanadom. Strože sankcije i pad cijena nafte mogli bi usporiti taj rast, ali za ozbiljan kolaps ruskog ratnog gospodarstva potrebne su mnogo radikalnije mjere.
Nakon Staljina Putin je najveći zločinac nad ruskim narodom.