Objavljena zastrašujuća karta: Znanstvenici pokazali gdje bi El Niño mogao odnijeti najviše života

Prema najnovijim podacima alata El Niño Heat Mortality Tracker, koji je razvio Climate Impact Lab, ekstremne vrućine povezane s aktualnim El Niñom mogle bi od početka te pojave u lipnju 2026. do ožujka 2027. prouzročiti oko 857.000 dodatnih smrti u odnosu na uobičajene temperaturne uvjete. Od toga se približno 373.000 smrtnih slučajeva procjenjuje za šestomjesečno razdoblje od listopada do ožujka. Procjene se odnose na dodatnu smrtnost povezanu s vrućinom, a ne na ukupan broj ljudi koji će umrijeti u tom razdoblju. Model obuhvaća približno 3700 regija diljem svijeta i ažurira se jednom mjesečno kako bi prikazao gdje bi posljedice ekstremnih temperatura mogle biti najteže.

Prema projekcijama Climate Impact Laba, najveći broj dodatnih smrti povezanih s vrućinom mogao bi biti zabilježen u Nigeriji, gdje se za razdoblje od listopada do ožujka procjenjuje oko 56.000 smrtnih slučajeva. Slijedi Indija s približno 55.000, a velik rizik očekuje se i u Indoneziji, s oko 29.000 dodatnih smrti. Na popisu zemalja s visokim procijenjenim brojem žrtava nalaze se i Brazil, s oko 19.000, te Sudan, s približno 14.700 smrtnih slučajeva. Brojke su procjene modela i mogu se mijenjati s novim podacima o temperaturama i vremenskim prilikama.

Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicagu, rekao je da novi alat omogućuje istraživačima da preciznije procijene gdje bi ekstremna vrućina mogla odnijeti najviše života. Takve procjene, poručio je, mogu pomoći vlastima da unaprijed usmjere pomoć u najugroženija područja, umjesto da reagiraju tek nakon što se posljedice pojave.

El Niño je klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom dijelu tropskog Tihog oceana neuobičajeno zagriju. Ta promjena utječe na atmosfersku cirkulaciju te može poremetiti uobičajene obrasce temperature i oborina na velikim dijelovima planeta. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorila je da bi se aktualni El Niño mogao dodatno pojačati, dosegnuti vrhunac krajem 2026. i potrajati do početka 2027. Prema njezinim prognozama, mogao bi biti jedan od najsnažnijih događaja te vrste od početka mjerenja 1950. godine.

Posljedice nisu jednake u svim dijelovima svijeta. El Niño u pojedinim regijama može pridonijeti sušama i toplinskim valovima, dok drugdje može povećati rizik od obilnih oborina i poplava. Dosadašnje posljedice povezane s aktualnim fenomenom uključuju zabrinutost zbog šumskih požara u Indoneziji, manjka monsunskih kiša u dijelovima Indije i suše u Srednjoj Americi. Istraživači naglašavaju da je procjena rizika važna za pripremu zdravstvenih službi i lokalnih vlasti. Među mjerama koje mogu smanjiti posljedice ekstremnih vrućina navode se sustavi ranog upozoravanja, dostupna zdravstvena skrb, rashladni centri, opskrba vodom i zaštita ljudi koji rade na otvorenom.