Iran ulazi u treći tjedan masovnih prosvjeda koji su zemlju gurnuli u najdublju sigurnosnu i političku krizu posljednjih godina. Nemiri, potaknuti kombinacijom unutarnjeg nezadovoljstva i sve otvorenijih vanjskih pritisaka, prerastaju u opasnu točku u kojoj se unutarnja destabilizacija Irana sve više isprepliće s prijetnjom regionalnog rata. U središtu rastućih napetosti nalazi se mogućnost izravnog sukoba između Irana, SAD-a i Izraela, scenarija koji bi mogao zapaliti cijeli Bliski istok. U Washingtonu se posljednjih dana sve ozbiljnije razmatra mogućnost američkog vojnog napada na Iran. Američki predsjednik Donald Trump pojačao je javnu potporu iranskim prosvjednicima te otvorio raspravu unutar svoje administracije o vojnim opcijama. Iako konačna odluka još nije donesena, prema pisanju The New York Timesa, Trump ozbiljno razmatra odobravanje ograničenog vojnog udara koji bi imao snažan politički i odvraćajući učinak, ali bez formalnog ulaska u otvoreni ratni sukob. Razmatrane opcije uključuju precizne udare na nevojne ciljeve u Teheranu, kao i operacije usmjerene protiv dijelova iranskih sigurnosnih snaga povezanih s nasilnim gušenjem prosvjeda. Iranske vlasti ne isključuju mogućnost napada SAD-a te se već pripremaju za mogući odgovor. Iz Ministarstva vanjskih poslova Irana potvrđeno je za Večernji list da su sve opcije na stolu, uključujući i napad Izraela i SAD-a.
Upozorenje parlamenta
Naglašeno je da bi odgovor Irana bio silovit te da bi Bliski istok mogao potonuti u razarajući rat. Usred curenja informacija koje upućuju na mogući američki napad, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf upozorio je američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi svaki napad na Teheran doveo do bombardiranja Izraela i američkih vojnih baza u regiji, koje je opisao kao "legitimne mete". Upozorenje je izrečeno nakon zasjedanja iranskog parlamenta sazvanog zbog rasprave o aktualnim prosvjedima koji potresaju zemlju, tijekom kojeg su zastupnici skandirali "Smrt Americi!" Istodobno su se pojavila izvješća iz dobro obaviještenih izvora da je Izrael podigao razinu pripravnosti u iščekivanju moguće američke intervencije, koja bi, prema tim navodima, trebala pružiti potporu prosvjedima diljem Irana. U svom govoru Ghalibaf je pohvalio policiju i Iransku revolucionarnu gardu, osobito dobrovoljačke snage Basij, zbog njihove "postojanosti" tijekom prosvjeda, uz poruku da će se s nemirima obračunati "najoštrije" te da će svi uhićeni biti strogo kažnjeni.
"U slučaju napada na Iran, Izrael, kao i svi američki vojni centri, baze i brodovi u regiji, bit će legitimne mete za nas. Nećemo samo odgovoriti nakon što se napad dogodi, već ćemo djelovati na temelju svih objektivnih pokazatelja prijetnje", poručio je Ghalibaf. S druge strane, unutar američkog sigurnosnog aparata upozorava se da bi napad na Iran mogao proizvesti suprotan učinak – konsolidirati iransko društvo oko režima, oslabiti prosvjedni pokret i potaknuti lanac odmazdi koji bi ugrozio američke baze, saveznike i diplomatske misije diljem Bliskog istoka. Prema izraelskim medijima, izraelske oružane snage stavljene su u stanje pune pripravnosti, uz procjenu da bi svaki američki napad na Iran gotovo sigurno izazvao iranski odgovor koji bi uključivao izraelske ciljeve, bilo izravno, bilo putem saveznika poput Hezbollaha u Libanonu ili proiranskih milicija u Iraku, kao i hutista u Jemenu. Prema izvješćima američkih medija, visoki vojni dužnosnici upozoravaju da zapovjednicima u regiji treba dodatno vrijeme kako bi učvrstili položaje i ojačali obranu od mogućih iranskih protumjera, osobito raketnih i bespilotnih napada. Upravo ta procjena, navode mediji, upućuje na duboku zabrinutost da bi čak i ograničeni udar mogao imati nerazmjerno velike posljedice za regionalnu sigurnost.
Istodobno je predsjednik Masoud Pezeshkian optužio Washington da aktivno potiče nemire i kaos unutar Irana, tvrdeći da se Sjedinjene Države koriste unutarnjim nezadovoljstvom kako bi destabilizirale zemlju. Ipak, priznao je postojanje dubokog javnog nezadovoljstva te naglasio da vlada snosi odgovornost za aktualne ekonomske probleme, čime je neizravno potvrdio dubinu krize s kojom se režim suočava. Na terenu se situacija ne smiruje. Prosvjedi se nastavljaju diljem zemlje, a prema nepotvrđenim informacijama, dosad je poginulo najmanje 116 osoba, uključujući i pripadnike sigurnosnih snaga. Nemire prate višednevni prekidi internetskih i telefonskih veza u velikom dijelu Irana, kao i masovne demonstracije u Teheranu i u sjeveroistočnom gradu Mašhadu. Vlasti dodatno zaoštravaju retoriku. Glavni državni odvjetnik Mohammad Movahedi Azad poručio je da će se svi sudionici prosvjeda smatrati "Božjim neprijateljima", što je prema iranskom zakonodavstvu kazneno djelo kažnjivo smrću, uključujući i one koji su pomagali prosvjednicima.
I dalje internetska blokada
Zbog gotovo potpunog prekida komunikacija u Iranu, informacije koje pristižu teško je neovisno provjeriti. Novinska agencija Tasnim izvijestila je da je tijekom prosvjeda ubijeno 109 pripadnika sigurnosnih i policijskih snaga u neredima koji su posljednjih dana zahvatili više područja zemlje. Organizacija NetBlocks navodi da je internetska blokada, uvedena u četvrtak zbog demonstracija, i dalje na snazi. Iranska državna televizija objavila je da je samo u pokrajini Isfahan poginulo 30 pripadnika sigurnosnih snaga, dok je zapovjednik policijskih specijalnih snaga potvrdio smrt osam časnika tijekom nereda prošlog četvrtka i petka. Policija u Lorestanu uhitila je oko 100 izgrednika, a Iranski Crveni polumjesec potvrdio je da je jedan njihov član ubijen u napadu u gradu Gorganu. Ministar unutarnjih poslova tvrdi da se neredi postupno smiruju.
Neredi u režiji MOSAD-a, jasno kao dan poslužiti će sa političku okupaciju Irana te naravno kontrolu proizvodnje i izvoza nafte gdje će SAD na kraju kontrolirati 70% nafte na tržištu te će raznim špekulacijama umjetno podizati cijenu kako bi Trump i ekipa dodatno zaradile milijarde....