Agrokoru je novac potreban, kredit su spremne dati domaće banke i američki fondovi, a ruski Sberbank u Zagreb je došao da bi dobio više informacija o poslovanju i pripremama tvrtke za budućnost. Hoće li sudjelovati u kreditiranju još nisu odlučili.
Jasno je da su oprezni jer imaju najveću izloženost te žele biti sigurni da će im se mogući novoodobreni kredit vratiti. Sadašnji kredit za likvidnost je osiguran, no pitanje je što dalje? I dok su neki analitičari uvjereni da je Agokoru potrebno i do milijardu eura svježeg novca, neke druge analize, među kojima su i one nekih kreditora Agrokora, pokazuju da je oko 200 milijuna eura dovoljno, a na jesen, kada počne proces restrukturiranja, novac od priljeva iz poslovanja trebao bi biti dovoljan za daljnji nastavak poslovanja.
Isplativo ulaganje
Koliki će iznos na kraju biti ubrizgan u koncern još nije utvrđeno, ali navodno i više od prije spomenutih 220 milijuna eura. U trenutku kada je Agrokoru novac potreban pitanje je treba li gledati dolazi li kapital sa zapada ili istoka, tema koja je u slučaju Hrvatske uvijek komplicirana. Novac je novac i politika u tome ne bi trebala biti prepreka, iako je, izgleda, i u ovom slučaju ta pozadina prisutna. Bez obzira na to što smo se uvjerili, ili smo se barem trebali uvjeriti, da Ruse zanima samo da vrate uloženi novac u Agrokor, odnosno da ih preuzimanje kompanije nikada nije zanimalo. Svaki će bankar uložiti u Agrokor samo ako je uvjeren da je ulaganje isplativo.
Veću bi brigu trebalo zato voditi o tome, dakle izvijestiti potencijalne kreditore kamo će se njihov novac plasirati i pod kojim uvjetima. Jer jasno je da fondovi s jedne strane i banke s druge nemaju istu startnu poziciju ako bi se kredit dao pod roll-up uvjetom, kako je planirano. Riječ je o uvjetu po kojem za svaki euro novog kredita u istom omjeru banka ili fond ima prvenstvo naplate starog kredita. Fondovi koji su sadašnji vlasnici duga Agrokora otkupili su ga od prijašnjih vlasnika na početku godine, u vrijeme kada je cijena obveznice bila niska, a u međuvremenu je ta cijena porasla. Zato takvi uvjeti, u kojima će fondovi u konačnici više zaraditi, bankama nisu prihvatljivi. Kada se ubrizga novac i završi izvješće revizije, na jesen bi trebao početi proces restrukturiranja, na kojem se uostalom već radi. No, prije revizije ne može se prezentirati.
Pohvale zakonu izvana
Prema procjeni financijskih stručnjaka bliskih procesu, na jesen bi se restrukturiranjem kompanije omogućio dovoljan priljev za pokrivanje obveza. Prvotni je udar na financije u Agrokoru nakon donošenja zakona bio najveći jer je trebalo skratiti rokove plaćanja s oko pola godine na 30 do 60 dana, a neke dobavljače, velike multinacionalne kompanije, mora se plaćati odmah.
Kada se uhvati korak s novim tempom plaćanja, situacija će biti lakša. A restrukturirane tvrtke, pri čemu je vjerojatna prodaja nekih nakon što im se bilance očiste, bio bi dodatni poticaj za spašavanje dijela poslovanja. Koji dio će se prodati, što ostaviti, tek se može nagađati. Taj bolji scenarij velik dio analitičara smatra nemogućim i govori o stečaju. No jasno je da bankari, koji sada rade puno opreznije analize poslovanja, ne bi razmišljali o novom financiranju da je stečaj sa sigurnošću izvjestan. Lex Agrokor, činjenica je, spasio nas je od recesije, a potvrdu brze reakcije daju nam i strane investicijske kuće.
Za ovaj mjesec je zadnji, Onda su izbori,pa će bit malo priče, a onda će neko drugi tražit novi kredit.