Šefica britanskih špijuna upozorava svijet: Putin zavlači pregovore, ali imamo poruku za njega

Britanija se nalazi u “prostoru između mira i rata”, dodatno kompliciranom usponom umjetne inteligencije i drugih tehnologija koje sve češće kontroliraju moćni pojedinci i korporacije, upozorila je nova čelnica britanske obavještajne službe MI6. Blaise Metreweli, koja je održala svoj prvi govor na toj dužnosti, optužila je Rusiju za neiskrenost u pregovorima o miru u Ukrajini, dok se o Kini gotovo nije očitovala u trenutku kada britanski premijer Keir Starmer nastoji dogovoriti posjet Pekingu.

Središnja poruka njezina izlaganja bila je da je svijet “opasniji i osporavaniji nego desetljećima”, pri čemu nove tehnologije “preispisuju stvarnost sukoba dok se međusobno prožimaju i stvaraju alate nalik onima iz znanstvene fantastike”. Moć, kako je rekla šefica MI6, postaje “sve raspršenija i nepredvidljivija, jer se kontrola nad ključnim tehnologijama premješta s država na korporacije, a ponekad i na pojedince”. Metreweli pritom nije navela konkretne primjere, iako je opće poznato da američke korporacije dominiraju društvenim mrežama, a Elon Musk, vlasnik platforme X, kontrolira Starlink, satelitsku komunikacijsku mrežu ključnu za ukrajinsku vojsku.

Prijašnji čelnici britanskih obavještajnih službi redovito su upozoravali na mogućnost da autoritarna Kina jednoga dana stekne prevlast u razvoju umjetne inteligencije i kvantnog računarstva. Metreweli je opisala niz novih, široko shvaćenih prijetnji, uključujući robote i dronove pokretane umjetnom inteligencijom, koji bi mogli biti “razorni na bojišnici”, potom smrtonosno biološko oružje te “hiperpersonalizirane alate” koji bi “mogli postati novim sredstvom sukoba i nadzora”.

Naglasila je da, unatoč velikim obećanjima koje donose nove tehnologije, u njima leži i “velika pogibelj”. Opasnosti, kako je rekla, ne prijete samo od država koje se bore za prevlast, nego i od situacija “u kojima algoritmi postaju moćni poput države”. Upozorila je i da se informacije “sve intenzivnije pretvaraju u oružje”. Poredak međunarodnih institucija “dizajniran u pepelu Drugoga svjetskog rata” danas se, tvrdi Metreweli, sustavno osporava “od mora do svemira, od bojišnice do upravnih odbora i čak naših mozgova” kroz namjerno širenje dezinformacija putem interneta.

Britanija i svijet, dodala je, djeluju “u prostoru između mira i rata” – okolnosti s kojima se i MI6, tradicionalno usmjerena na rad s agentima i ljudskim izvorima, mora suočiti. Zbog toga će se agencija morati “tehnološki opismeniti” i pravodobno predviđati učinke budućih inovacija. Metreweli (48) preuzela je MI6, britansku vanjsku obavještajnu službu, u rujnu te je prva žena na čelu te institucije. Kao njezina šefica, poznata pod inicijalom C, jedina je članica MI6 koja smije javno istupati pod svojim imenom.

Govori arapski, a karijeru je započela vođenjem agenata na Bliskom istoku te misijama u istočnoj Europi. Na čelo službe imenovana je nakon što je vodila tehnološki odjel MI6-a, takozvani Q-odjel. Najavila je da će “prekinuti s tradicijom” i neće održati klasičnu “turneju globalnih prijetnji”, što joj je omogućilo da zaobiđe izravno komentiranje Kine. Peking se inače tereti za špijunažu i kibernetičke napade na britanske institucije. Jesenas je izbio politički skandal nakon što je propao sudski postupak protiv dvojice Britanaca, Christophera Casha i Christophera Berryja, optuženih da su špijunirali za Kinu; suđenje nije moglo biti održano zbog tada važećeg Zakona o službenim tajnama, prema kojem državni svjedok nije htio izravno označiti Kinu kao neprijatelja Ujedinjenog Kraljevstva.

Kina će, istaknula je Metreweli, biti “središnji dio globalnih promjena ovoga stoljeća”. Pritom je naglasila da je “od ključne važnosti da MI6 i dalje doprinosi razumijevanju kineskog uspona” u britanskoj vladi, no nije ukazala na Kinu kao prijetnju. Britanska vlada još uvijek nije donijela odluku o tome hoće li odobriti planove za novo kinesko super-veleposlanstvo na prostoru Royal Mint Courta u Londonu, dok Starmer planira posjet Pekingu u siječnju. U MI6-u navode da je Metreweli u govoru željela obraditi jedno ili dva ključna pitanja, a ne cijeli raspon tema iz djelokruga agencije, piše The Guardian.

Video

Rusija, ujedno tema unaprijed najavljenih dijelova govora, opisana je kao “agresivna, ekspanzionistička i revizionistička sila koja nastoji pokoriti Ukrajinu i uznemiravati NATO”. Metreweli je naglasila da Putin nije ozbiljan u nastojanjima da zaustavi rat, optuživši ga da “razvlači pregovore” i prebacuje teret rata na vlastito stanovništvo. Istoga dana, britanski načelnik Glavnog stožera, Richard Knighton, upozorio je da Britanija mora razviti “cjelodruštveni odgovor” na rastuću vojnu prijetnju iz Rusije. Rekao je da je “mala vjerojatnost” izravnog napada na Ujedinjeno Kraljevstvo, ali da je puno vjerojatniji ruski napad na neku od istočnoeuropskih članica NATO-a. 

“Odlučujem se prekršiti uobičajenu praksu i neću govoriti o globalnim prijetnjama, nego ću se usredotočiti na Putina i Rusiju. I dalje se suočavamo s prijetnjom agresivne, ekspanzionističke i revizionističke Rusije koja nastoji pokoriti Ukrajinu i provocirati NATO. Srceparajuće je što su stotine tisuća života izgubljene, a broj žrtava svakodnevno raste, zbog Putinovih povijesnih iskrivljenja i njegovih osobnih težnji za priznanjem. Odugovlači pregovore i prebacuje teret rata na vlastiti narod.” Komentirala je Metreweli pa nastavila “no, Putin ne bi smio sumnjati, naša potpora Ukrajini ostaje čvrsta i trajna. Pritisak koji vršimo u njezinu ime neće jenjavati. Jer to nije važno samo za europski suverenitet i sigurnost, već i za stabilnost cijelog svijeta. Uz otvoreni rat, Rusija nas testira i u ‘sivoj zoni’, koristeći taktike koje su tek ispod praga rata. Važno je razumjeti njihove pokušaje zastrašivanja, manipulacije i širenja straha, jer to pogađa sve nas.”

“Ne smijemo imati iluzije: Rusija raspolaže masivnom, tehnološki sve naprednijom i sada ratno iskusnom vojskom”, rekao je Knighton, dodajući da je u Ukrajini ruska vojska postupno pokazala veću taktičku zrelost i unaprijedila uporabu dronova. Izbjegao je izravnu sugestiju o vraćanju obveznog vojnog roka, ali je primijetio da su Njemačka i Francuska već uvele ograničene oblike vojne službe. Umjesto toga, ustvrdio je da Britaniji treba “više ljudi spremnih braniti svoju zemlju”, uz povećanje brojčanog stanja oružanih snaga.