Tipičan bolesnik s bolom u prsima čeka dva sata prije no što stigne na odjel hitne njege, usprkos uvjeravanjima stručnjaka za srce da se u takvim slučajevima hitna pomoć odmah nazove. U američkome će se gradu Richmondu stoga iskušati sustav za koji liječnici vjeruju da će navesti ljude da ranije zatraže pomoć.
Hitna će pomoć stizati tiho, povezati bolesnika s bolnicom posredstvom telemedicine i provesti složene pokuse da vidi ima li zaista srčani udar. Ako nema, priključit će mu za svaki slučaj prenosivi pokretač srca i naručiti ga liječniku idućega dana. U tome će slučaju bolesnik u odjel hitne njege stići s unaprijed postavljenom dijagnozom.
Ta se zamisao osniva na tehnologiji koju je nedavno odobrila američka Uprava za hranu i lijekove (FDA): prenosivome defibrilatoru i EKG-uređaju koji omogućuje više očitanja od dosadašnjih najsuvremenijih uređaja u ambulantnim kolima. Taj EKG rabi boje poput vremenskoga radarskoga zemljovida, kako bi doslovno osvijetlio točku na kojoj se može odvijati srčani udar. Toliko je jednostavan da ga i bolničari mogu lako naučiti očitati.
Dodajte tome računalo veličine aktovke, kako bi se bolesnik u stvarnome vremenu povezao s bolnicom - nedavno ga je razvila američka svemirska agencija NASA i iskušala ga na Mount Everestu - i bolesnik će brže doći do dijagnoze nego da čeka u pretrpanome hitnom medicinskom odjelu.
Samo će u SAD-u ove godine oko 1,1 milijun ljudi doživjeti srčani udar, a u odjele hitne njege doći će oko šest milijuna ljudi s bolom u prsima. U takvoj gužvi nije lako brzo ustanoviti tko doživljava srčani udar, tko napad angine koji je znak srčane bolesti, a u koga je riječ o bezazlenim simptomima. Danas se oko pet posto bolesnika pošalje kući s neuočenim znacima srčanoga udara, dok tisuće ljudi nepotrebno provode sate ili dane u bolnici.
No ako zaista imate srčani udar, vrijeme je ključno. Jedno je istraživanje pokazalo da dolazak u bolnicu unutar 70 minuta nakon pojave boli u prsima za 80 posto povećava izglede za preživljavanje. Uobičajeni bolesnik čeka, međutim, dva sata u nijekanju, gutanju digestiva ili aspirina te tražeći ohrabrenje od članova obitelji.
Istraživanje provedeno u 10 američkih gradova pokazalo je da bi 89 posto ljudi pozvalo hitnu pomoć kada bi posumnjalo da netko u njihovoj okolini doživljava srčani udar. No samo je 23 posto njih koji su kasnije osobno osjetili bol u prsima to zaista i učinilo. (SdP)