U trenutku kada Sirija sve više klizi prema obrascu nalik talibanizaciji, gdje naoružane džihadističke skupine ulaze u gradske četvrti te razbijaju i pljačkaju kršćanske trgovine, nakon što je vlast Abu Mohammada al-Julania, (sada Ahmed al-Sharaa) zabranila alkohol i počela nametati rigidna društvena pravila, međunarodni kontakti Damaska dobivaju dodatnu težinu.
U takvom ozračju dolazi i prvi službeni posjet sirijskog predsjednika Ahmeda al-Sharaae Berlinu, koji otvara niz pitanja o smjeru u kojem se zemlja kreće, ali i o spremnosti Europe da surađuje s vlastima čiji potezi na terenu izazivaju ozbiljnu zabrinutost.
Dojučerašnji džihadistički terorist Al-Julani, koji se proglasio sirijskim predsjednikom i preimenovao u Al-Sharaau, stigao je u nedjelju navečer u Berlin u službeni posjet koji je bio odgođen od siječnja, čime njemačko-sirijski odnosi ulaze u osjetljivu političku fazu. Danas se sastaje s predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, a potom ga prima kancelar Friedrich Merz. Nakon čega slijedi sudjelovanje na okruglom stolu s poslovnim liderima. Berlin ovaj susret naziva “početnim posjetom”, naglašavajući da je prvi pokušaj bio odgođen zbog unutarnjih događaja u Siriji.
Iako se na prvi pogled čini kao rutinska diplomatska razmjena, dnevni red pokazuje da je riječ o puno dubljem testu. Njemačka želi procijeniti može li nova vlast u Damasku prerasti iz prijelazne strukture u stabilnog partnera, osobito u pitanjima obnove, povratka izbjeglica i gospodarske stabilnosti. U fokusu su i energetski te širi ekonomski odnosi, ali i politička pouzdanost sirijskog vodstva.
Tajming posjeta dodatno pojačava njegov značaj. Pitanje sirijskih izbjeglica u Njemačkoj odavno je izašlo iz okvira humanitarne teme i postalo važno unutarnjopolitičko pitanje povezano sa sigurnošću i rastom desnice. Berlin želi uspostaviti izravan kanal s Damaskom kako bi otvorio mogućnosti povratka, dobrovoljnog, ali u nekim slučajevima i prisilnog, osobito za osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik.
Istodobno, njemačka vlada od početka godine pokazuje spremnost za produbljivanje odnosa, uz naglasak na potrebi inkluzivne tranzicije koja bi jamčila prava svih sirijskih zajednica. Upravo zbog kontroverzi koje prate novu vlast, posjet prate i iznimne sigurnosne mjere u Berlinu, uključujući zabrane okupljanja u pojedinim zonama, pojačanu kontrolu i veliko raspoređivanje policije.
Izvan protokola, al-Sharaau čekaju i prosvjedi. Kurdske i druge organizacije kritiziraju njegov dolazak, upozoravajući na njegovu prošlost u islamističkim strukturama i optužujući ga za teška kršenja ljudskih prava. Unutar same sirijske dijaspore podjele su duboke: jedni u posjetu vide šansu za obnovu i izlazak iz izolacije, dok drugi upozoravaju na opasnost preuranjene legitimacije vlasti koja još nije dokazala spremnost na pluralizam i zaštitu manjina.
Najosjetljivije pitanje ostaje izbjeglička kriza. U Njemačkoj boravi gotovo milijun Sirijac. Dobrovoljni povratci i dalje su ograničeni i brojčano zanemarivi u odnosu na veličinu zajednice.
Usto, realnost u Siriji ostaje sumorna: oko 70 posto stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći, infrastruktura je razorena, a siromaštvo široko rasprostranjeno. U takvim uvjetima, pitanje povratka nije samo sigurnosno, nego i egzistencijalno, ljudi se nemaju kamo vratiti. Zato organizacije za ljudska prava upozoravaju da je prerano Siriju smatrati sigurnom zemljom te da političke ambicije u Europi često ignoriraju stvarnost na terenu, osobito za najranjivije skupine poput žena, djece i manjina.