Čim zatvore pojedina poglavlja pristupnih pregovora, zemlje kandidatkinje za Europsku uniju mogle bi dobiti mjesto za stolom s punopravnim državama članicama u Vijeću EU, ali samo u statusu promatrača, bez prava glasa i ne uvijek, nego samo rasprave i odlučivanja o nekim točkama dnevnog reda koje su relevantne za područja u kojima su kandidati zatvorili poglavlja. Predlaže se to u najnovijem njemačko-francuskom non-paper diplomatskom dokumentu, koji je sročen jučer, dan uoči summita EU i zapadnog Balkana u crnogorskom Tivtu, a u koji smo imali uvid.
Taj je dokument nastavak onoga što je njemački kancelar Friedrich Merz nedavno napisao u jednom pismu u kojem je tražio mogućnost brže integracije Ukrajine, zemalja zapadnog Balkana i Moldavije. Sada njemačko-francuski non-paper iznosi konkretnije detalje o tome kako bi koji korak postupne integracije izgledao. Sve je još u fazi prijedloga i rasprave, a nakon Tivta važnije mjesto rasprave bit će summit Europskog vijeća u Bruxellesu. "Naš je zajednički cilj dovršiti Uniju kao zaista Europsku uniju", kaže se u dokumentu. "Cilj punopravnog članstva u EU ostaje nepromijenjen. Naša namjera nije ni zamijeniti punopravno članstvo u EU ni produljiti put prema njemu, već suprotno. Želimo stvoriti poticaje koji potiču brži napredak na tom putu. Na taj način osiguravamo da postupna integracija doprinese uspješnom proširenju Unije i jačanju EU u cjelini".
Već sam zahtjev za članstvo omogućuje zemlji kandidatkinji zajedničke sastanke Europske komisije ili članova Europskog parlamenta s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana i Moldavije. Svaki sastanak dva puta godišnje, piše u non-paperu. Nakon ispunjenja tzv. IBAR-a, odnosno nakon što Vijeće EU usvoji izvješće o ispunjenju prijelaznih mjerila u pristupnim pregovorima, zemlja kandidatkinja imala bi pravo na češće sastanke zajedničkih parlamentarnih odbora. To je što se tiče Europskog parlamenta i Komisije. A zatim se u non-paperu detaljnije opisuje kakav bi pristup kandidati dobili u Vijeću EU, gdje sjede predstavnici 27 država članica.
Nakon što ispune uvjet zatvaranja relevantnih poglavlja u pristupnim pregovorima, kandidati bi imali pravo sudjelovanja u određenim točkama dnevnog reda Vijeća EU u statusu promatrača bez prava glasa. U takvom statusu, nakon što njihove zemlje privremeno zatvore 31. poglavlje o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, na sastancima Vijeća za vanjske poslove EU mogli bi sudjelovati šefovi diplomacija zemalja članica. Crna Gora, primjerice, još nije zatvorila poglavlje 31, iako je nadomak toga i očekuje se da će to ostvariti kad i ako ispuni određene uvjete koji su važni za Hrvatsku kao državu članicu koja ravnopravno o tome odlučuje s ostalih 26. To konkretno ne piše u non-paperu, ali to je trenutačno stanje s crnogorskim pregovorima, koji su najviše odmakli i koje Podgorica ima ambiciju zaključiti do kraja ove godine.
Njemačko-francuski non-paper zatim navodi da je sa zemljama kandidatkinjama moguća i “pojačana suradnja u području sigurnosti i obrane, uključujući partnerstva, PESCO projekte, pojačanu suradnju s Frontexom, integraciju u EU agenciju za kibernetičku sigurnost i EU sustav za rano upozoravanje na kibernetičke napade”. Uvjet je ispunjavanje relevantnih kriterija, plus privremeno zatvaranje 31. poglavlja.
Na sličan način, nakon što kandidati ispune “odgovarajuće standarde i zahtjeve”, može se očekivati i njihovo sudjelovanje u programima i inicijativama koje su sve dosad bile zapravo dostupne tek nakon ulaska u punopravno članstvo, kao u slučaju Hrvatske. To su programi i inicijative poput Kreativna Europa, Digitalna Europa, Erasmus+, Obzor Europa, program stjecanja iskustva mladih YES, puni pristup Instrumentu za tehničku potporu, jačanje instrumenata Twinning i TAIEX, ali i sudjelovanje u europskim mehanizmima za zajedničku nabavu.
Nakon što se uspostavi taj potpuno novi princip prema kojemu zatvaranje relevantnog poglavlja otvara vrata sudjelovanja kandidatkinja na tom području punopravnog članstva 27 država članica, uz ispunjenje relevantnih kriterija moguća bi bila sektorska integracija kandidata u razne politike Europske unije: sektorska integracija u energetsko tržište, sektorska integracija u prometnu zajednicu u EU, sektorska integracija u sporazume o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA). uključivanje u europski sustav zelenih traka za ubrzani teretni promet preko granica, integracija u besplatni roaming, tzv. Roam Like At Home, o čemu su ovih dana već započeli pregovori o spajanju besplatnog roaminga unutar EU s besplatnim roamingom među zemljama zapadnog Balkana.
Na kraju, njemačko-francuski prijedlog spominje i mogućnost punog sudjelovanja u jedinstvenom tržištu na temelju modela EEA+ (EEA je Europski gospodarski prostor). Uvjet za to bio bi da zemlja kandidatkinja usvoji i provodi pravnu stečevinu EU u vezi s klasterima 1 do 5 i da privremeno zatvori relevantna pregovaračka poglavlja, pri čemu EU ostavlja pravo na uvođenje zaštitnih mjera i prijelaznih razdoblja.
Na ulasku na summit Europske unije i zapadnog Balkana danas u Tivtu, premijer Andrej Plenković nabrojao je novinarima što Hrvatska očekuje od Crne Gore na njezinu europskom putu. – Prvo očekivanje jest obeštećenje logoraša. To je tema koja je ključna. Drugo je da se nastavi rad na pronalaženju četrnaestero nestalih iz Domovinskog rata. Treće je da Crna Gora nastavi s procesuiranjem ratnih zločina. Četvrto je da se riješe imovinsko-pravna pitanja hrvatskih obitelji ovdje u Crnoj Gori gdje su ostali bez svoje imovine. Od ostalih tema vrlo jasno smo markirali poziciju i ploče u Morinju, i pitanje imena bazena u Kotoru, i pitanje povratka školskoga broda Jadran. I, konačno, da se pokrenu razgovori koji niz godina stoje, a to je pitanje granice. Ako se ispune preduvjeti, doći će do daljnjeg napretka u poglavljima – rekao je Plenković.
Nikoga ne bih pustio u EU bez ispunjavanja svih uvjeta za ulazak. Apsolutno nikoga.