Njemačka savezna obavještajna služba (BND) uskoro bi mogla dobiti znatno šire ovlasti, uključujući provođenje cyber-napada, sabotaža u inozemstvu te tajne upade u domove osoba koje se smatraju neprijateljima države. Kako piše britanski The Telegraph, riječ je o velikoj promjeni sigurnosne politike Berlina u jeku rastućih prijetnji, ponajprije iz Rusije.
Od osnutka 1956. godine BND je imao isključivo zadaću prikupljanja i analize obavještajnih podataka. Međutim, novi zakon koji priprema koalicijska vlada kancelara Friedricha Merza omogućio bi agentima izravno djelovanje na terenu. Prema nacrtu zakona, u koji su uvid imale njemačke medijske kuće, agenti bi smjeli provoditi operacije kojima se “slabi sposobnost neprijatelja”.
Takve mjere bile bi dopuštene samo u slučaju takozvane “obavještajne izvanredne situacije” ili ako postoji “sustavna prijetnja” nacionalnoj sigurnosti, navodi njemački javni servis ARD. Među novim ovlastima nalaze se i rušenje sumnjivih dronova iznad osjetljivih lokacija, praćenje osumnjičenih uz pomoć softvera za prepoznavanje lica te instaliranje špijunskog softvera na njihova računala. U inozemstvu bi agenti smjeli postavljati uređaje za praćenje na neprijateljsku tehnologiju ili oružje, pa čak ih i uništiti.
Njemačka se posljednjih godina smatra jednom od glavnih meta ruske hibridne kampanje u Europi, koja uključuje sabotaže, cyber-napade i destabilizaciju. Kako navodi The Telegraph, u posljednje dvije godine zabilježeni su slučajevi paljenja tvornica oružja, kaosa u zračnom prometu zbog dronova iznad aerodroma, kao i planiranje atentata na Armina Pappergera, direktora njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall. Izvori iz njemačkih obavještajnih krugova tvrde i da postoji sumnja kako je Rusija mogla imati ulogu u nizu terorističkih napada koje su počinili tražitelji azila uoči saveznih izbora u veljači.
Nove ovlasti ovaj je tjedan predstavio novi predsjednik BND-a Martin Jäger, koji je uz dozu humora poručio kako to “ne znači da će se agenti pretvoriti u Jamesa Bonda”. Iako su reforme još u ranoj fazi, kancelar Merz već je najavio da želi Njemačku pretvoriti u jednu od ključnih europskih sigurnosnih sila. U tom je kontekstu Bundestag već izglasao povijesne promjene fiskalnih pravila koje omogućuju gotovo neograničeno ulaganje u obranu, kao i novi model dobrovoljnog vojnog roka.
Upozorenja o rastućoj ruskoj prijetnji stižu i iz Velike Britanije. Nova čelnica MI6-a Blaise Metreweli izjavila je da se Zapad nalazi u stanju “između mira i rata”, ističući da Rusija djeluje u tzv. sivoj zoni, ispod praga otvorenog sukoba, što zahtijeva snažniji odgovor sigurnosnih službi.
Nešto me podsjeća na priĉe iz vremena Gestapoa.