Halleyjev komet nazvan je po krivoj osobi, tvrde na Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj. Za otkriće kometa koji se pojavljuje svakih 76 godina zaslužan je, smatraju, engleski redovnik iz 11. stoljeća, a ne britanski i matematičar po kojem je dobio ime. Istraživanje koje je sa suradnicima proveo profesor Simon Portegies Zwart govori da je redovnik Eilmer iz Malmesburyja već u 11. stoljeću povezao dva opažanja kometa, što je opisao kroničar iz 12. stoljeća William iz Malmesburyja. U Williamovim zapisima našao se i tekst o Eilmeru. "Došao si, zar ne? Prošlo je mnogo vremena otkako sam te vidio; ali sada, kad te gledam, mnogo si strašniji jer vidim da izazivaš propast moje domovine", prenio je navodne redovnikove riječi iz 1066. U usmenoj predaji, ta se pojavljivanja povezuju sa smrću kraljeva, ratom ili glađu na Britanskom otočju.
Komet koji se ne spominje u kronikama, a za koji se kaže da je prethodio smrti nadbiskupa Sigerica od Canterburyja 995. godine, može se protumačiti kao povijesni ekvivalent lažnih vijesti ili kao pretjerivanje događaja, vjerojatno s ciljem zastrašivanja britanskog stanovništva Božjim gnjevom zbog grijeha naroda, navode na Sveučilištu Leiden. "Redovnik Eilmer (Aethelmaer) iz Malmesburyja morao je već biti u poodmakloj dobi kada je 1066. godine drugi put vidio Halleyjev komet. Shvatio je da je isti komet vidio i ranije, 989. godine. Kralj je još jednom, kako je bilo uobičajeno u to vrijeme, upozoren na nadolazeću katastrofu", ističe Portegies Zwart.
Halleyev komet nazvan je prema Edmondu Halleyu koji ga je 1682. povezao s prethodnim pojavama iz 1531. i 1607. Zaključio je da je to zapravo isti komet, koji se vraća otprilike svakih 76 godina. Predvidio je točno da će se vratiti 1758. godine. Umro je 16 godine prije toga. Kasnije je potvrđeno da prosječan period obilaska iznosi 76 godina, a mijenja se od 74 do 79 godina. Najstariji poznati zapis o njegovom viđenju je iz 239. godine prije Krista iz kineskih kronika. Sljedeći prolaz očekuje se 2061. godine.