Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić za Večernji list rekao je da suci u nekim slučajevima izriču blage kazne za nasilje nad ženama, a nije ni za ni protiv da femicid postane posebno kazneno djelo jer smatra da to struka treba odlučiti nakon svestrane analize. I to hladne glave, a ne u povodu nekog slučaja. Nedavno je i naša analiza zatvorskih sustava otkrila da je općenito naša kaznena politika među najblažima u Europi te smo i tada napomenuli da to ne znači i da je loša.
Ipak, kad su aktivistice predlagale da femicid bude posebno kazneno djelo, iznijele su alarmantan podatak da je Hrvatska treća u Europi po omjeru ubijenih žena. Pri tome nije naveden izvor, ali mediji uporno ponavljaju taj podatak. Naša analiza pokazuje da stanje ipak nije tako uznemirujuće, koliko god je svako ubojstvo žene zato što je žena strašno. Uostalom, ubojstvo je samo “vrh sante leda” kada govorimo o nasilju nad ženama, što otkrivaju i podaci MUP-a.
Nismo treći u Europi po femicidu, ali bilježimo sve više nasilja: Ubojstvo je samo 'vrh sante leda'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Hrvatska i Sjedinjene Države: od Račanove strateške pogreške s Haaškim sudom do Trumpova 'zlatnog doba'
Hrvatska je 1996. odbila američki zahtjev da Haag dobije ingerencije nad Olujom. A onda je došla 2000. i Madeleine Albright
Nova pravila: Ako netko u listopadu ne bude imao ugrađene razdjelnike, na računu će dobiti veći iznos
Svi krajnji kupci imaju rok do 1. siječnja 2027. godine, to je posljednji dan kada razdjelnici mogu biti ugrađeni, kaže Zdravko Vladanović
Zašto više nije moguće napredovati 200 km, a Ukrajina ipak vidi šansu
Magyar ne odustaje od rješavanja problema mađarske manjine. Ukrajinski Mađari kolateralna su žrtva obračuna s ruskom dominacijom u Ukrajini
'Vrag nosi Pradu 2' je kao vaš bivši koji vam se javi nakon deset godina s porukom: 'Hej, jesi budna?'
Film je prije dvadeset godina doživio svoj vrhunac jer je publici pružio tu potrebnu fantaziju, ali i nešto s čime se mogla poistovjetiti. S jedne strane želiš biti dio tog svijeta, a s druge osjećaš nelagodu dok gledaš koliko brzo te može progutati. I ta napetost između želje i odbojnosti bila je ključ
U progresivnim ljevičarskim društvima gdje ima puno imigranata ima najviše nasilja nad ženama.(Švedska broj 1, zatim Francuska itd...) Kod nas u Hrvatskoj i Poljskoj najmanje..