U lipnju ove godine izraelski borbeni zrakoplovi i kasnije američki strateški bombarderi B-2 napadali su 12 dana Iran. Tijekom tog oružanog sukoba Izraelci i Amerikanci su uništili vojne hangare u teheranskoj zračnoj luci, odabrane ciljeve u Teheranu te vojne i nuklearne objekte, pogone za proizvodnju oružja i tvornice centrifuga za dobivanje obogaćenog urana. Koliko je poznato, iranska protuzračna obrana za vrijeme tih napada je bila "zamrznuta". Nije stradao nijedan zrakoplov napadača, osim što se jedan izraelski borbeni zrakoplov srušio u pustinju u Iraku, ali to zato što je ostao bez goriva, jer se zbog tehničke greške nije mogao natankati iz zračne cisterne. Izraelci i Amerikanci očito su vrlo uspješno elektronički ometali inače moćne PZO sustave koje posjeduje Iran. Ne zna se točan broj, no procjene govore kako Iran posjeduje između 100 do 200 lansera moćnog ruskog PZO sustava S-300 te je opskrbljen s 1000 do 2000 pripadajućih raketa. One su se pokazale beskorisne, kako to?
Nikad viđene fotografije sustava raketa koji je iz Hrvatske nestao 2004. godine, a koji su žarko željeli SAD i Izrael
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Tajni aerodrom za podzemni azil: Lokalna vlast Željavu želi za turizam, a sada su (u)zbunjeni
Željavu treba promatrati kao velik i složen prostor s brojnim mogućnostima. Riječ je o ogromnom kompleksu koji već desetljećima propada iako ima izniman potencijal, kaže Hrvoje Matejčić, načelnik Općine Plitvička jezera
Europski pučani s Janezom Janšom ponavljaju pogrešku koju su počinili i s Viktorom Orbánom
Skori parlamentarni izbori u Sloveniji postaju test vjerodostojnosti Manfreda Webera
Ljevica može dobiti sljedeće izbore jer su ljudi siti Plenkovićevih uspjeha
Aktualni premijer ide po četvrti mandat, ali čeka li ga tu Milanović? Povratak Zorana Milanovića na Markov trg izazvao bi veće odjeke u hrvatskoj politici nego njegov odlazak
EUCA mijenja položaj Zagreba na karti Europe
U ekonomskom smislu EUCA znači kontinuiranu potrošnju – obrazovanje, prijevoz, usluge, restorane, kulturne i sportske sadržaje. Ne dramatičan rast, nego postojanu potražnju koja stabilizira dio tržišta
Ljudi pate jer je izgrađen sustav milostinja, a ne socijalni sustav
Sigurnost ovisi o proračunskoj godini ili predizbornom trenutku
I što je Hrvatska dobila zauzvrat ? Što ? Nemamo PZO, čekamo HIMARS- e,helikoptere....sjajan " strateški partner".