Je li ovo razlog zašto Trump tako žarko želi Grenland?

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana ublažio je retoriku oko Grenlanda no ne skriva želje o kontroli nad arktičkim otokom zbog, kako tvrdi, američke nacionalne sigurnosti. Istodobno govori da neće koristiti silu, iako je ranije otvoreno prijetio carinama europskim saveznicima koji se protive njegovim planovima. Njegove izjave izazvale su novu diplomatsku buru između Washingtona, Kopenhagena i Bruxellesa, a Grenland i Danska još jednom su jasno poručili da otok nije na prodaju.

Trump je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu rekao da je nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom odustao od najavljenih trgovinskih sankcija jer je, prema njegovim riječima, postavljen „okvir budućeg dogovora o Grenlandu“. Europski čelnici, međutim, takve tvrdnje dočekali su s velikom dozom skepticizma, upozoravajući da o budućnosti Grenlanda mogu odlučivati isključivo Grenlanđani i Danska.

U javnosti se posljednjih tjedana navodi više mogućih razloga Trumpove opsesije Grenlandom: od strateške vojne važnosti otoka i američke svemirske baze Pituffik, preko straha od ruskog i kineskog utjecaja u Arktiku, do golemih prirodnih bogatstava, rijetkih zemnih metala, urana, željeza te potencijalnih nalazišta nafte i plina. Trump odbacuje tvrdnje da su resursi ključni motiv, no istodobno često upozorava na „prijetnje“ Moskve i Pekinga u regiji.

Međutim, kako je još prošle godine pisao Reuters, iza ideje o američkom preuzimanju Grenlanda najvjerojatnije se kriju i znatno neobičniji, ideološki i poslovni interesi. Prema izvorima upoznatima s raspravama unutar Trumpove administracije, dio tehnoloških investitora iz Silicijske doline promatra Grenland kao potencijalnu lokaciju za takozvani „grad slobode“, libertarijansku utopiju s minimalnom državnom regulacijom i velikim prostorom za tehnološke eksperimente. Ideja se zasad nalazi u ranoj fazi, no Reuters navodi da ju je ozbiljno razmatrao Trumpov kandidat za američkog veleposlanika u Danskoj Ken Howery, koji bi trebao imati važnu ulogu u pregovorima o Grenlandu.

Howery je dugogodišnji prijatelj Elona Muska i nekadašnji poslovni partner milijardera Petera Thiela, jednog od najglasnijih zagovornika tzv. startup-gradova i dereguliranih zona. Prema izvorima, vizija takvog grada na Grenlandu uključivala bi centre za umjetnu inteligenciju, autonomna vozila, svemirska lansiranja, mikro-nuklearne reaktore i brze željeznice.

Reuters ističe da se takve ideje uklapaju u širi pokret u Silicijskoj dolini koji već godinama zagovara osnivanje gradova s posebnim pravilima, oslobođenih većine zakona i birokracije. Trump je još u svojoj kampanji obećavao osnivanje sličnih gradova unutar SAD-a, a nakon povratka u Bijelu kuću njegova vanjska politika postala je znatno ekspanzionističkija, od spominjanja Panamskog kanala i Kanade do prijedloga o preuređenju Pojasa Gaze.

Grenland, iako ima tek oko 57 tisuća stanovnika, izuzetno je važan za američku vojsku zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika, ali i zbog bogatih nalazišta minerala, uključujući rijetke zemne elemente ključne za modernu tehnologiju. Trump je više puta odbio isključiti mogućnost upotrebe sile ako Danska ne pristane na prodaju, iako istodobno tvrdi da to ne želi.

Posjet potpredsjednika J.D. Vancea američkoj vojnoj bazi na Grenlandu dodatno je razljutio lokalno stanovništvo. Anketa pokazuje da većina Grenlanđana podržava neovisnost od Danske, ali u velikoj većini odbacuje ideju priključenja Sjedinjenim Državama. Novi grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen poručio je da američki potezi pokazuju „nedostatak poštovanja“ prema otoku.

U istom Reutersovu tekstu navodi se da pojedini tehnološki investitori otvoreno romantiziraju američko širenje teritorija, uspoređujući Grenland s „novom granicom“ i čak govoreći o modernoj verziji „Manifest Destinyja“. Peter Thiel je ranije pisao da demokracija nije kompatibilna s potpunom slobodom, dok su drugi zagovornici ovakvih projekata spominjali Grenland i kao idealno testno područje za buduću kolonizaciju Marsa.

Iako nema dokaza da se planovi o „gradu slobode“ trenutačno aktivno guraju kroz službenu politiku Washingtona, Reuters zaključuje da sama činjenica da se o njima ozbiljno raspravlja pokazuje koliki je utjecaj tehnoloških milijardera na Trumpovu administraciju i koliko se rasprava o Grenlandu proteže daleko izvan klasičnih geopolitičkih okvira.

Video