Ožujak i početak travnja, zbog ranog Uskrsa i početka sezonskih poslova, donijeli su prvi znatniji ovogodišnji zamah u zapošljavanju pa je od kraja veljače do ovog tjedna broj nezaposlenih pao za više od 11 tisuća, odnosno spušta se prema brojci od 72 tisuće nezaposlenih, što će opet potaknuti žalopojke poslodavaca da im nema tko raditi. Na Zavod za zapošljavanje u siječnju i veljači prijavilo se oko 24 tisuće radnika koji su ostali bez posla. Većini im je istekao ugovor o radu na određeno ili su dobili poslovno uvjetovani otkaz. Otprilike toliko je nezaposlenih i skinuto s evidencije – oko 15 tisuća radnika u tom je razdoblju dobilo posao, a njih oko deset tisuća brisano je iz evidencije iz drugih razloga. Tržište signalizira usporavanje rasta nove zaposlenosti.
Prvi podaci mirovinskog sustava o broju osiguranika na 31. ožujka pokazuju da se na godišnjoj razini povećanje broja novih osiguranika spustilo ispod jedan posto. Na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja Hrvatska je imala samo 15 tisuća zaposlenih više nego u istom razdoblju prošle godine, a ukupan broj zaposlenih iznosio je milijun i 735 tisuća. Ključna promjena dogodila se upravo u ožujku, koji je donio oko 12 tisuća zaposlenih više u odnosu na veljaču 2026., a svaki drugi novozaposleni radnik završio je u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Građevinski sektor s nešto manje od 155 tisuća radnika povećao je broj zaposlenih u ožujku samo za tisuću. Industrija je u godinu dana ostala bez 5000 radnika, no zadržala je poziciju vodeće djelatnost u zapošljavanju s oko 245 tisuća zaposlenih, trgovina je druga s oko 237 tisuća radnika, a građevina treća.
Ni trgovina ni građevinari nisu u ožujku imali spomena vrijedno povećanje broja zaposlenih, no prodavač je trenutačno najtraženije zanimanje u Hrvatskoj s više od petsto oglasa evidentiranih u HZZ-u, većinom iz primorskih sredina, u kojima se traži jedan ili više trgovaca za rad u sezoni. Većina radnika koji se zapošljavaju preko državne burze dobivaju ugovor na određeno! Sektor obrazovanja četvrti je najjači poslodavac s oko 137 tisuća zaposlenih i snažnim širenjem, slično kao i zdravstvo, u kojem radi 125 tisuća osoba. Ministarstvo uprave navodi da se iz središnjeg proračuna osiguravaju plaće za oko 90 tisuća zaposlenih u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima, 76 tisuća u državnim bolnicama i oko 6000 u socijalnoj skrbi, sve zajedno oko 172 tisuće zaposlenih. Preostalih 90 tisuća zaposlenih u tim dvama sektorima vlasnički je vezano za lokalne jedinice (vrtiće, domove zdravlja, staračke domove i slično) ili rade za privatnog vlasnika.
Prema podacima Fine za 2024. godinu, u zdravstvu i socijalnoj skrbi registrirano je oko 2500 privatnih poduzetnika s oko 17.500 zaposlenih, a privatno obrazovanje ima manje od 2000 registriranih poduzeća i oko 8500 zaposlenih. Zapošljavanje u državnim bolnicama i ustanovama očito je jače jer proračunski korisnici trenutačno imaju oko 8000 zaposlenih u zdravstvu te oko 7000 zaposlenih u obrazovanju više nego 2019 godine.
Manje je zaposlenih u socijali za oko 1200 te klasičnoj državnoj upravi za 2500. U upravi radi oko 32.500 osoba, bez policije. No, s druge strane, zaposlenost u raznim državnim agencijama skočila je za čak 5000, na oko 15.000. Ukupno gledano, tržište rada sve se više polarizira – na jednoj strani sezonski i nestabilni poslovi u turizmu i trgovini, na drugoj strani rastući javni sektor koji zapošljava sve više ljudi unatoč demografskom padu.