DIVLJE PTIČJE ARHITEKTURE

Nevjerojatne kolonije bregunica: Kako male lastavice grade vlastite 'dvorce' na obalama Save

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Koprivnica: U pješ?anom zidu obale rijeke Drave gnijezde se bregunice i p?elarice
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Koprivnica: U pješ?anom zidu obale rijeke Drave gnijezde se bregunice i p?elarice
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Koprivnica: U pješ?anom zidu obale rijeke Drave gnijezde se bregunice i p?elarice
28.10.2025.
u 09:41
U Slavoniji se obnavljaju staništa bregunica, zaštićenih ptica koje same grade domove u obalama rijeka
Pogledaj originalni članak

Jeste li ikada čuli za bregunice? Ova zaštićena vrsta lastavica gnijezdi se u strmim obalama rijeka i na deponijama pijeska, stvarajući tako zanimljiva arhitektonska rješenja. Ova neobična ptica može se pohvaliti posebnom graditeljskom vještinom. Njezine su kolonije prepoznatljiv čimbenik tradicijskog posavskog krajobraza, vrijedna prirodna baština divljine na čijoj zaštiti i očuvanju stručnjaci predano rade.

Monitoring duž obale Save

U tom smislu vrijedi izdvojiti projekt Javne ustanove Natura Slavonica iz Slavonskog Broda, jedinstven i rijedak na području Republike Hrvatske, kojim stručnjaci, oponašajući prirodu, rekonstruiraju i obnavljaju napuštena staništa kako bi stvorili uvjete za povratak i opstanak ove vrste.

Bregunica (lat. Riparia riparia), stanovnica riječnih obala, jedna je od tri vrste ptica iz porodice lastavica, uz svima znanu lastavicu i piljka. Oni, za razliku od bregunice, obitavaju u urbanim dijelovima Hrvatske. Bregunica je najmanja iz porodice, a razlikuje se veličinom i bojom perja – odozgo je smeđa, a s trbušne strane bijela i na prsima ima smeđu horizontalnu prugu. Gnijezdi se u kolonijama koje broje od dvanaestak do nekoliko stotina parova kao na Savi kod Davora, gdje je i najveća kolonija ove ptice u Brodsko-posavskoj županiji. Kopa hodnike u strmim pjeskovitim obalama rijeka i u deponijima pijeska koja je stvorio čovjek.

Na kraju horizontalnoga hodnika dužine do jednoga metra u malenome proširenju svija gnijezdo od perja i grančica. Radi se i o migratornoj vrsti koja je kao takva zaštićena međunarodnim konvencijama. Gnjezdilišta bregunice uništavaju se uređivanjem prirodnih tokova rijeka, njihovim kanaliziranjem, izgradnjom obaloutvrda, gradnjom brana i hidroelektrana. Onečišćenjem voda i intenziviranjem poljoprivrede smanjuje se kvaliteta staništa i dostupnost hrane te se povećava opasnost od trovanja jedinki.

Javna ustanova u suradnji s bivšom Agencijom za plovne putove kao logistikom za plovidbu rijekom njihovim brodom provodi monitoring kolonija bregunica duž obale Save – Bregunicama je izazovno pronaći odgovarajuća mjesta za gniježđenje, pa smo pokušali pomoći pronalaskom alternativnih. Budući da ove ptice traže strme riječne obale s pjeskovitim tlom radi lakšega kopanja, a takvih je prostora na savskoj obali sve manje, odlučili smo obnoviti jedno napušteno stanište na pašnjaku u blizini Zbjega, desetak kilometara uzvodno od Slavonskog Broda – kaže Mario Pavičić, viši stručni suradnik u Naturi Slavonici.

Ovakvi projekti nisu rijetkost u drugim europskim zemljama, ali u Hrvatskoj je to jedan od prvih. Priča je važna u očuvanju prirode i zaštite okoliša u kontekstu svojevrsne arhitektonske baštine divljine. – Osipanje materijala pokušali smo spriječiti drvenom konstrukcijom koja treba smanjivati vjerojatnost urušavanja hrpe šljunka, a izrađena je prema nacrtima sličnih staništa rađenih u inozemstvu. Ipak, najveća opasnost za ovu obnovu je visok vodostaj Save jer je lokacija u poplavnome području između korita rijeke i nasipa – ističe Pavičić.

Arhitektura u divljini

U Naturi Slavonici smatraju se čuvarima prirodnog bogatstva Slavonije. Ustanova je osnovana u cilju očuvanja i promicanja prirodne baštine Brodsko-posavske županije, a njihova misija je uravnotežiti zaštitu prirode i održivi razvoj. Upravljaju područjima ekološke mreže Natura 2000., prate stanje bioraznolikosti, razvijaju edukacijske programe i promiču odgovoran odnos prema prirodi. – Naš je cilj stvarane mosta između zaštite prirode i razvoja gospodarskog, osobito ruralnog i turističkog sektora. Želimo biti partner svakome tko vjeruje da razvoj i očuvanje mogu i moraju ići zajedno – objašnjava Branimir Vujčić, ravnatelj ustanove.

Ptice bregunice i njihove specifične kolonije prisutne uz rijeku Savu bile su savršena tema završne prezentacije u sklopu obilježavanja Dana europske baštine. Široj je javnosti na konkretnome primjeru predstavljeno da, osim čovjeka, i ptice mogu biti zanimljivi graditelji arhitektonske baštine u divljini. Projekt je rezultat suradnje s Konzervatorskom službom u Slavonskom Brodu.

– Jedna od tema ovogodišnjih Dana baštine su graditelji iz prirode, pa smo organizirali predavanje o pticama bregunicama kao zanimljivom primjeru graditeljstva iz divljeg svijeta. U sklopu manifestacije organizirali smo više predavanja i radionica, a ovo je bio šećer na kraju – rekla je Darija Perković Bošnjak, viša savjetnica konzervatorica.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.