Zemlja koja je desetljećima bila simbol socijaldemokratskog modela visokih poreza i snažne države skrbi, danas prolazi kroz duboku i neuobičajenu preobrazbu prema većem tržišnom gospodarstvu i privatizaciji javnih usluga. Gotovo polovica primarnih zdravstvenih klinika u Švedskoj sada je u privatnom vlasništvu, a svaka treća javna srednja škola djeluje kao privatna ustanova. Mnoge od tih ustanova u vlasništvu su privatnih investicijskih fondova, a neki operatori škola čak su kotirani na burzi. Ova promjena omogućila je Švedskoj ono što je rijetko u razvijenim zemljama posljednjih godina — smanjenje uloge države. Javni socijalni rashodi spustili su se na oko 24 posto BDP-a, što je približno razini Sjedinjenih Država, a znatno ispod prosjeka većine zapadnoeuropskih zemalja.
Ministrica financija Elisabeth Svantesson provela je tri uzastopna smanjenja poreza. Najviša porezna stopa na dohodak, koja je osamdesetih godina dosezala gotovo 90 posto, danas iznosi oko 50 posto. Prema nekim procjenama, ukupno porezno opterećenje u Švedskoj sada je povoljnije nego u SAD-u. Švedska očekuje prosječni godišnji rast BDP-a od oko dva posto do 2030. godine, što je otprilike na razini Sjedinjenih Država i gotovo dvostruko više od Njemačke ili Francuske. Zemlja bilježi porast poduzetništva, velik broj inicijalnih javnih ponuda (IPO) i povratak bogatih poduzetnika koji su ranije odlazili zbog visokih poreza.
U privatnoj bolnici St. Göran u Stockholmu koriste se napredni AI sustavi za rano otkrivanje raka dojke, što je značajno skratilo liste čekanja. Aplikacija Kry, koja nudi videokonzultacije s liječnikom 24 sata dnevno, postala je izuzetno popularna. Švedska također prednjači u broju milijardera po glavi stanovnika i u razvoju tech i gaming industrije (primjeri su Minecraft, Spotify i drugi).
Unatoč pozitivnim gospodarskim pokazateljima, promjene izazivaju kritike. Nejednakost u društvu raste, a u nekim predgrađima s velikim udjelom imigranata povećalo se nasilje bandi. Kritičari upozoravaju da privatne škole i bolnice ponekad štede na osoblju i opremi te da se javne ustanove preopterećuju složenijim slučajevima. Mnogi mladi Šveđani u dobi od 20 do 27 godina još uvijek žive s roditeljima zbog visokih cijena stanova. Švedska tako predstavlja rijedak primjer zemlje koja je uspjela smanjiti ulogu države uz zadržavanje relativno visokog gospodarskog rasta, ali uz vidljive socijalne tenzije, piše Wall Street Journal.
Ako im je cilj da budu kao SAD onda su na dobrom putu jer ulice nekih gradova već izgledaju slično i policija u njih nevoljko ulazi.