U kolovozu 1619. brod se pojavio na ovom horizontu, blizu Point Comforta, luke na obali engleske kolonije Virginije. Na njemu je bilo 20 porobljenih Afrikanaca koji su prodani kolonizatorima. Nijedan aspekt zemlje koja će se kasnije ovdje razviti nije bio netaknut godinama ropstva koje su uslijedile. Na 400. godišnjicu ovog presudnog trenutka konačno je vrijeme da se istinito ispriča naša priča. Uvod je to u veliki medijski projekt koji je lani pokrenuo New York Times (NYT).
Projekt 1619. želi reći da Amerika nije nastala 1776., nego zapravo 1619. kada su prvi afrički robovi prevezeni na američke obale. SAD je nastao na ropstvu, tvrde u svom opisu na stranicama NYT-a te žele “posljedice ropstva i doprinos crnih Amerikanaca staviti u središte našeg nacionalnog narativa”. Ovu potpunu reinterpretaciju američke povijesti u svoj kurikul uvrstilo je nekoliko američkih škola, na užas konzervativaca, ali i nekih povjesničara koji su projekt kritizirali kao simplificiran pa i faktografski netočan. U nedjelju je američki predsjednik Donald Trump rekao da će uskratiti financiranje svim školama koje budu koristile Projekt 1619. u svojoj nastavi i time se uključio u još jedan kulturni rat, koji će mu, nada se, pomoći da pobijedi na predsjedničkim izborima 3. studenoga.
“Pulitzer za agitprop”
Projekt 1619. vrlo je ambiciozan, u skladu s globalnim utjecajem koji New York Times ima. Vodi ga zaposlenica NYT-a Nikole Hannah-Jones, a u opisu projekta govori da se da je “iz ropstva izraslo sve što ovu zemlju čini iznimnom – njezina ekonomska i industrijska moć, izborni sustav, prehrana i popularna glazba, nejednakosti u javnom zdravstvu i obrazovanju, zapanjujuća sklonost nasilju, nejednakost prihoda...” Formalno proglašavanje neovisnosti o Britaniji 1776. nije pravi početak priče o Americi, tvrde autori projekta. NYT je izdao niz eseja s temom o tome kakvo je nasljeđe ropstva na cjelokupnu američku povijest. Neki od eseja bave se i vrlo ambicioznim tezama, od kojih su mnoge naišle na kritike. Krajem 2019. petero se povjesničara (od kojih bi najpoznatiji mogao biti Gordon Wood, čiji se radovi citiraju u filmu “Dobri Will Hunting”) javilo NYT-u, kojem su spočitnuli da je “povijesno razumijevanje zamijenio ideologijom”, a posebno su kritični bili zbog opisa američke revolucije 1776. i tvrdnje da su Amerikanci proglasili neovisnost samo kako bi osigurali da se ropstvo održi. NYT je objavio pismo povjesničara te im odgovorio, založivši se da se dijalog nastavi. Projekt je dobio i Pulitzerovu nagradu ove godine, što je konzervativni tjednik National Review popratio naslovom “Projekt 1619. dobio je Pulitzerovu nagradu za agitprop”.
Planovi za snimanje filma i TV emisija već su uznapredovali, a Oprah Winfrey bit će jedna od partnerica u produkciji. Trump je najprije u nedjelju na Twitteru napisao da će uskratiti federalna sredstva školama koje budu koristile Projekt 1619. i dan poslije objasnio svoj stav: – Želim da svi uče što god mogu o povijesti. Ne vjerujem u kulturu poništavanja, bila dobra ili loša, i ako ne učite o lošim stvarima, one se mogu ponuditi... No odrasli smo s određenom poviješću i sad nam je pokušavaju promijeniti. Revizionistička povijest, zato i ruše spomenike – rekao je američki predsjednik. No kako je ovaj tjedan izvijestio Newsweek, neke američke škole već mjesecima koriste Projekt 1619. kao dio nastave. Među njima i veliki kompleks javnih škola u Chicagu. Republikanski senator Tom Cotton predstavio je u srpnju zakon kojim bi se ostvarilo isto ono čime je Trump priprijetio prije nekoliko dana – nefinanciranje svih škola koje koriste Projekt 1619. Svoj je prijedlog zakona nazvao “Spasimo američku povijest 2020.”
CNN piše da postoji mala šansa da će zakon biti usvojen. U izjavi je projekt Cotton nazvao “revizionističkom poviješću koja dijeli rase te negira plemenite principe slobode i jednakosti na kojima je naša nacija osnovana”.
SAD i vrijednosti
Upravo su principi i vrijednosti ono na čemu je SAD osnovan, smatraju konzervativci. Negiranje prava Afroamerikanaca i njihovo porobljavanje zapravo su dio negativnih aspekata američke povijesti, ali nije njegovo središte niti je SAD osnovan zbog ropstva, smatra taj dio političkog spektra. Na njihove glasove Trump računa 3. studenoga. Američki lider pametno je iskoristio podjele među građanima i strankama 2016. te mu je to bio jedan od glavnih pogona kojima se torpedirao u Bijelu kuću. Ove godine pokušava biti zaštitnik američke povijesti pa tako ne dopušta preimenovanje vojnih zgrada nazvanih po generalima rasističke Konfederacije u Građanskom ratu, koje traži ljevica. Trump se buni i zbog rušenja kipova robovlasnika. A u kulturni rat u toj zemlji ulaze i teme poput nošenja oružja, klimatskih promjena ili pak odnosa prema pokretu Black Lives Matter te policiji. U gotovo svim pitanjima Trump i republikanci na jednoj su strani, a predsjednikov protukandidat u studenome Joe Biden i demokrati na drugoj.
SAD je nastao od sjevernih drzava koje su konacno pobijedile juzne drzave (konfederaciju) gdje je ropstvo postajalo. Znaci bjelci sa sjevera su oslobodili crnce sa Juga... Sve drugo su gluposti i laziranje povijesti. Lincoln je zasluzan za zakon protiv ropstva i bio je republikanac.