Neandertalci i dalje žive u nama, dio genoma neandertalskog je podrijetla i povećava rizik od bolesti

Minulog tjedna Zagreb je imao jednog osobito važnog gosta. Prof. Svante Pääbo prošlogodišnji je laureat Nobelove nagrade u području medicine i fiziologije za sasvim poseban rad i dostignuće. Švedski je znanstvenik proučavao ostatke neandertalaca, njihov genom, ne bi li što jasnije uočio razlike u odnosu na modernog čovjeka i ostale vrste hominina koje su posljednjih 400.000 i više godina u ovom ili onom periodu nastanjivale Zemlju. Proučavao je i koji su bili njihovi međusobni odnosi, jesu li koegzistirali, koliko dugo i jesu li se međusobno parili. Već je ranije ovaj iznimni znanstvenik napisao i knjigu na tu temu, zapravo svoje memoare, “Neanderthal Man”, u kojima opisuje svoj put od prvih istraživanja početkom 80-ih godina prošlog stoljeća pa do 2009. godine kada je uspio sekvencirati genom neandertalca. U tome je osobitu ulogu imala i naša znanstvena zajednica jer do tih otkrića prof. Pääbo, koji je osnivač i ravnatelj Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, došao bi daleko teže da nije imao pristupa ostacima iz Vindije koji su mu ponudili dovoljno sačuvane uzorke čuvane u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara u HAZU koji je na početku te suradnje vodila dr. sc. Dejana Brajković, iz kojih je mogao izvući drevni DNK koji je onda proučavao i došao do radova koji su mu donijeli i Nobelovu nagradu.