Ne idite po špeceraj gladni

Ne idite u kupnju praznog želuca jer ćete tada kupiti više nego što treba! Pripremite plan kupnje i držite ga se! Vodite evidenciju svojih troškova i iznenadit ćete se kad vidite kako i na što trošite!” To su neki od savjeta koji su se mogli čuti na besplatnim radionicama HUB-a o upravljanju vlastitim troškovima i financijama.

Sredinom listopada počeo je u osam gradova jesenski niz interaktivnih radionica za koje su građani pokazali veliki interes pa će organizatori ponuditi i nove termine. Radionice zajednički provode Hrvatska udruga banaka i devet banaka članica: Erste, Hypo, OTP, PBZ, RBA, Slavonska banka, SG Splitska banka, Volksbank i Zagrebačka banka.

Dosad je na radionicama sudjelovalo više od 1200 polaznika, većinom žena u dobi između 30 i 40 godina, a i ove jeseni radionice će se održati u Dubrovniku, Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu.



– Prvo što se treba naglasiti jest to da mi na ovim radionicama nismo otkrili toplu vodu ili magičnu formulu po kojoj bi nečiji dug nestao ili nečija primanja se povećala. Cilj radionice je potaknuti ljude da u svoj financijski život uvedu sustavnost i da budu strpljivi. Ništa se ne može postići preko noći – kaže Ivana Prgomet, savjetnica za odnose s javnošću u HUB-u.

Zapisati troškove
Prvi je savjet: analiziraj postojeće stanje. Zapisuj, prati i sustavno bilježi navike i potrošnju u određenom razdoblju. Time se dobiva pravi uvid na što sve novac odlazi i iz kojih sve izvora netko ima primanja.

– Normalna ljudska reakcija je da se kaže da mislimo da ne možemo nigdje uštedjeti. To kaže devet od deset ljudi. Nakon što zapišu sva svoja primanja i rashode, ostanu iznenađeni količinom nepotrebno utrošenog novca na stvari koje im u principu ne trebaju – kaže Prgomet. Nakon toga kreće selekcija i ocjena čega se eventualno odreći i koliko se tako može uštedjeti.

Povećanje prihoda
Osim smanjenja troškova ili štednje, drugi je način pokušaj da se povećaju primanja.

– To je najteže jer većina nas ima jedan posao i neka fiksna primanja. Mnogi ljudi imaju i određene hobije i mogućnosti koje bi mogli iskoristiti da povećaju kućni budžet – kaže Prgomet.

Jedna je polaznica ispričala svoj primjer. Tek je počela raditi i ima relativno mala primanja. Živi s ocem koji je u mirovini. Njih dvoje su pristali biti predstavnici stanara u svojoj zgradi. Ona je blagajnica, a on predstavnik stanara.



Mjesečno tako zarade 400-tinjak kuna. Jedna druga polaznica izrađuje nakit od perlica. Prvo ga je počela darovati prijateljicama za rođendane i tako uštedjela na kupnji darova, a onda ga je počela izrađivati i za druge. Voditelji radionica kažu da je u kriznim vremena najisplativije ulaganje u znanje, jer će se ono najbolje i najprije vratiti, bilo da je riječ o učenju jezika, kompjutorskih programa ili nečeg trećeg.

Gdje uštedjeti
Koliko god to banalno zvučalo, kod štednje i uštede treba krenuti od osnovnih i lako dostupnih stvari. Struja je, na primjer, jeftinija nakon 22 sata, ali koriste li svi tu mogućnost? Danas je na tržištu konkurencija na nizu usluga. Treba se informirati, nisu sve banke iste, nisu svi proizvođači isti! Nude se različiti paketi na kojima postoji mogućnost uštede.

Jedan voditelj radionice kaže da je najdraži savjet čuo od polaznice koja je shvatila da ne treba ići u kupnju gladna jer bi tada kupovala sve što vidi. – Zapišite namirnice i ne odstupajte od tog popisa. Izbacite ono što vam uistinu u životu ne treba – kažu u HUB-u. Ne treba se, kažu, čovjek svega odreći. Samo treba biti realan.

Jer ako je nekome cilj izvući se iz minusa od 10 tisuća kuna, onda je teško shvatiti da odlazi u restorane jedanput ili dvaput tjedno, da odlazi na skupa ljetovanja i skijanja. Nekome drugome upravo ta skijanja i ljetovanja mogu biti cilj zbog kojeg štedi, pa se odriče nekih drugih stvari. Bitno je imati neki realan cilj i težiti tom cilju.