NATO 3.0 borit će se protiv raketa, terorista i kibernetičkih napada

Na jednome od najvažnijih sastanaka NATO-a na vrhu u povijesti, kako ga je nazvao glavni tajnik Sjevernoatlantskoga saveza Anders Fogh Rassmasen, a koji je u četvrtak otvoren u Lisabonu summitom Mladih atlantičara, šefovi država ili vlada 28 država članica usvojit će novi strateški koncept Saveza za sljedeće desetljeće. Suprotstavljajući se novim sigurnosnim izazovima, novi će koncept imati za cilj pružiti građanima “najbolju sigurnost za njihov novac”.

Odnosno, kako je rekao Rasmussen, NATO će si “odrezati salo, a osnažiti mišiće”. Očekuje se da će zemlje članice, među njima prvi put Hrvatska čije izaslanstvo vodi predsjednik Ivo Josipović, odlučiti da se do 2015. godine osoblje u NATO-ovim zapovjedništvima smanji sa 14 na devet tisuća, broj zapovjednih mjesta sa 11 na sedam, a 14 agencija svede na tri: informacijsku, nabavnu i logističku. Štednji će pridonijeti i obrambena i suradnja NATO-a i Europske unije, sinergijom i izbjegavanjem udvajanja kapaciteta.

NATO 3.0, kako se novi, 11 tiskanih stranica dug strateški koncept naziva – nakon hladnoratovskoga 1.0, pa posthladnoratovskoga 2.0 koji je na snazi bio od 1999. – neće promijeniti temelje Saveza. Dapače, iznova će naglasiti predanost zajedničkoj obrani koja odvraća moguće napadače: “Napad na jednu državu članicu napad je na čitav NATO”. Također će zadržati drugi temeljni stup: izgradnju vojne sposobnosti kakvoj se ni jedan mogući protivnik ne može suprotstaviti. Ostaje i treći stup: političko vijećanje Europe i Amerike, odnosno očuvanje “prekoatlantskoga mosta”.

No, sigurnosne su prijetnje danas drugačije. Ruski medvjed ne pokušava više vojnom silom zgrabiti Europu u šape. U doba globalizacije naročitu opasnost predstavlja, međutim, ugrožavanje energetskih i drugih opskrbnih putova. Uz to, već 30-ak zemalja posjeduje balističku raketnu tehnologiju, a njihovi režimi nisu uvijek previše razumni, poput sjevernokorejskoga ili iranskoga, ili su nepostojani pa prijeti opasnost da ta tehnologija padne u ruke fanatika, poput Pakistana. Stoga je druga velika zadaća summita uspostava raketnoga štita za 900 milijuna stanovnika NATO-ovih članica.

Jedna je od najvećih današnjih prijetnja terorizam, posebice stoga što je dio sovjetskoga nuklearnoga matrijala završio na crnome tržištu. Kibernetički napadi, poput nedavnih na Estoniju i Gruziju, mogu ugroziti bilo djelovanje čitave informatizirane države, bilo pojedinih sektora poput kontrole letenja ili bankarskoga sustava, pa je i zaštita od tih napada ključno počelo NATO-a 3.0.