Ovogodišnji su laureati Nobelove nagrade za fiziku Amerikanac Arthur Ashkin, Francuz Gerard Mourou te Kanađanka Donna Strickland. Njihova su dostignuća vezana za fiziku lasera za koja Kraljevska švedska akademija znanosti kaže kako su donijela pravu revoluciju.
Njihova otkrića omogućila su izradu naprednih preciznih instrumenata pomoću kojih se otvaraju do sada neistražena područja kao i cijela lepeza industrijskih i medicinskih primjena.
Arthur Ashkin, znanstvenik koji radi u američkim Bell Laboratories, izumio je optičku pincetu čijim se laserskim hvataljkama mogu dohvatiti čestice, atomi, virusi i druge živuće ćelije. Ovaj novi alat dozvolio je Ashkinu da ostvari stari san znanstvene fantastike, korištenje radijacijskog ili tlaka svjetlosti kako bi se pomakli predmeti. Tako je izumljena optička pinceta.
Nakon otkrića krenuo je i s proučavanjem bioloških sustava pa se tako danas optička pinceta široko koristi u proučavanju mehanizma života. Ashkin je sada sa 96 godina i najstariji dobitnik Nobela.
Gerard Mourou i Donna Strickland uspjeli su postići najkraći i najintenzivniji ikada proizvedeni laserski puls. Ta inovativna tehnika Donne Strickland i Gerarda Mouroua koji radi i na Ecole Polytechnique u Francuskoj i na University of Michigan u Americi, nazvana chirped pulse amplification, CPA (pojačavanje proširenog pulsa), ubrzo je postala standardom kod lasera visokog intenziteta.
Otkriće je do danas primijenjeno na milijunima operacija očiju koje se danas provode koristeći najoštrije laserske zrake. Ni danas još nisu do kraja istražene sve primjene te tehnike. Rad ovogodišnjih laureata inspiracija je i za našeg poznatog znanstvenika dr. Marina Soljačića s MIT-a koji kaže kako je napisao nekoliko radova potaknut Ashkinovim otkrićem.
- I jedno i drugo otkriće između ostalog imaju i bitne primjene za interakciju svjetlosti s materijom. Na primjer, Ashkinovo otkriće pokazuje kako se može koristiti posebna laserska svjetlost da se manipuliraju i miču mikroskopske čestice, na primjer virusi, bakterije i slično, bez da se oštete.
Otkriće Strickland i Mouroua je, između ostaloga, da se može koristiti posebna laserska svjetlost kojom se jako precizno buše rupe u materijalima, primjer je laserska korekcija vida, kaže dr. Soljačić. Ovo je i prvi puta nakon 55 godina da je Nobelovu nagradu za fiziku dobila jedna žena i to kao tek treća u povijesti. - Taj podatak odražava broj žena u znanosti kada pogledate 20, 30 godina unatrag. Broj se ipak povećava, rekla je Olga Botner, fizičarka na sveučilištu Uppsala koja je ove godine predsjedavala Nobelovim odborom za fiziku.
>> Pogledajte koji simptomi koji će vam otkriti imate li problema sa srcem
Radi se o femtosecond laserima. Puls lasera traje nekoliko femtosekunda, a femtosekunda je jedna miliontina jedne milijardine secunde. Iako kratak, pulse ima veliku energiju, pa seriom pulseva se moze sve rezati. No kako je puls vrlo kratak, toplina se ne stigne prosiriti od mjesta udara na okolno tkivo ili materijal. Zato se koristi u operacijama oka, ali iu rezanje najtvrdjih materijala, dobijaju se rezovi par mikrona siroki. Nobelova nagrada je dana tehniku pojacanja tih pulseva, jer ako pojacas taj kraki puls, razoriti ce materijal samog pojacala. Zato se puls prvo produzi i pojaca, pa onda tako pojacan opet skrati i usmjeri na objekt upotrebe