Nakon Grka, naši mladi najmanje zadovoljni političarima

Mladi u Hrvatskoj nakon mladih iz Grčke najnezadovoljniji su političarima, njih oko 75% smatra da su „političari korumpirani“ i da „bogati imaju previše utjecaja na politiku“.

Iako 70 % mladih ima pozitivne stavove prema demokraciji, istodobno ih je polovica pozitivno vrednovala sistem sa snažnim vođom kojeg ne ograničava parlament i vojni režim. Mladi iz Hrvatske s mladima iz Gruzije i, u manjoj mjeri, iz Britanije iskazali su najveću podršku autokratskim režimima među mladima iz 14 europskih zemalja. Podaci su to iz knjige “Razumijevanje participacije mladih diljem Europe: Od ankete do etnografije”, jučer predstavljene u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. U knjizi su predstavljeni rezultati velikog europskog istraživačkog projekta MYPLACE, koji je istraživao građansko, političko i društveno sudjelovanje mladih u 14 zemalja i kako prošle, sadašnje i buduće “sjene” totalitarizma i populizma u Europi oblikuju ovo sudjelovanje mladih. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je među mladima iz zagrebačkih četvrti Podsljemena i Peščenice.

– Mladi su kod nas razočarani i otuđeni od politike i političkih procesa i imaju vrlo negativne stavove prema političarima. Oko 75 posto ih smatra da su „političari korumpirani“ i da „bogati imaju previše utjecaja na politiku“, a samo 10 posto ih se slaže s pozitivnim tvrdnjama o političarima kao što je „Političari su zainteresirani za ljude poput mene“. Mladi na dvije lokacije u Hrvatskoj najnezadovoljniji su političarima u odnosu na mlade iz ostalih 30 lokacija iz 14 zemalja, osim mladih iz Grčke – govori Renata Franc, znanstvena savjetnica Instituta Pilar i psihologinja i jedna od urednica knjige uz kolege iz Manchestera.

Sa sociolozima, Benjaminom Perasovićem, koji je bio voditelj hrvatskog tima u MYPLACE projektu, te Markom Mustapićem, autorica je poglavlja u knjizi “Mladi povijest i kriza demokracije – hrvatska perspektiva”. Unatoč negativnim stavovima o političarima i politici, naši su mladi po zadovoljstvu demokracijom u sredini u odnosu na rezultate iz drugih zemalja.

– Ali slika je kod nas složenija u pogledu podrške demokratskim i autokratskim uređenjima. Većina mladih ima pozitivne stavove prema višestranačkom sustavu i sustavu s opozicijom (oko 70 posto na obje lokacije). No, usprkos toj podršci demokraciji, istovremeno je oko polovina mladih izrazila i podršku nedemokratskim režimima sa snažnim vođom kojeg ne ograničava parlament i vojni režim. Mladi na obje hrvatske lokacije zajedno s mladima iz Gruzije i, u manjoj mjeri, iz Velike Britanije iskazali su najveću podršku autokratskim režimima od mladih na svih 30 lokacija u 14 zemalja – ističe Franc.

Zanimalo ih je što se krije iza sklonosti dijela mladih autokratskim režimima pa su ih podijelili u demokrate, autokrate i one bez preferencije koji podjednako podržavaju i demokratske i nedemokratske sustave. I na Podsljemenu i Peščenici većina je bila demokrata, između 20 i 33 posto bilo ih je u grupi bez preferencije, a manjina autokrata.

– Političko nezadovoljstvo mladih ne može se smatrati prijetnjom za demokraciju. Mladi iz obje grupe, demokrata i autokrata, nezadovoljni su političarima i politikom, imaju manjak povjerenja u političke institucije. No, negativni stavovi izraženiji su među autokratima. Istovremeno mladi iz obje grupe ne podržavaju nasilje u političke svrhe. Podrška autokratskim režimima vjerojatno je rezultat izrazitog nezadovoljstva mladih postojećim stanjem demokracije i situacijom u društvu prije nego izraz istinskih sklonosti autokraciji – tumači Franc. Nezadovoljni su mladi i u Europi pa je prof. Vjeran Katunarić kazao da je vrijednost knjige što mladi iz različitih kulturoloških okvira pokazuju nezadovoljstvo političkim elitama i načinom na koji funkcionira suvremena demokracija.

– Ponašanje političkog estabilišmenta dovelo je do toga da mladi i u istočnoj i u zapadnoj Europi jednako reagiraju prema elitama, držeći da političari nose sa sobom apriori negativne konotacije i u svom aktivizmu smatraju da nisu politički aktivni nego društveno jer im je prizvuk politike odiozan – kaže sociolog Mustapić. Zanimljivo je da je u nas većina mladih autokrata izrazila pozitive stavove prema bivšem socijalističkom uređenju.