slavna plovidba

Na put oko svijeta krenuo je 241 mornar, vratilo ih se samo 17

Foto: /DPA/PIXSELL
Na put oko svijeta krenuo je 241 mornar, vratilo ih se samo 17
05.04.2019.
u 07:16
Portugal i Španjolska cijelu ovu godinu slave najslavnijeg (mnogi kažu i najvećeg) moreplovca Ferdinanda Magellana u povodu 500. godišnjice otkako je vodio prvu plovidbu oko svijeta
Pogledaj originalni članak

Spomenik od 50 metara stoji u brazilskom gradu Belemu na doku s kojeg su kretali ili na njega pristajali srednjovjekovni istraživači. Iz tog je mjesta na svoje putovanje u Indiju 1497. godine krenuo Vasco da Gama, prisilno je ondje pristao Kristofor Kolumbo na povratku s obala zemlje koja još nije bila poznata kao Amerika.

Izravni put do Indije

Sa te točke obilježene spomenikom oblikovanim poput brodskog pramca urešenog s više od 30 statua likova moreplovaca među kojima su i Pedro Alvares Cabral koji je otkrio Brazil i Bartholomeu Dias koji je prvi oplovio Rt dobre nade, posebno se ističe Ferdinand Magellan. Bio je on prvi čovjek koji je svoje mornare uspješno odveo na put oko svijeta. Doduše, Magellan nije krenuo iz Belema, nego iz Seville, ali ova je godina svakako posebna za Portugal i Španjolsku jer je Magellan bio Portugalac, a flotu kojom je krenuo prema Indiji omogućio mu je španjolski kralj Karlo V. Plan je bio da se ipak realizira osnovna ideja Kolumbova putovanja, potraga za novim putem do Indije, tj. da se veza (trgovina) s Azijom ostvari izravno, jer Portugal je već položio pravo na istočni put kojim se do Indije dolazilo putom oko Afrike.

Magellan je imao posadu od 241 čovjeka na pet brodova, a činili su je španjolski, portugalski, talijanski, njemački, belgijski, grčki, engleski i francuski moreplovci. Sastavljanje ljudstva nije prošlo bez intriga. Bez obzira na zakletvu odanosti koju je Magellan položio pred Karlom V, španjolske mu vlasti nisu vjerovale nego su utjecale na to da se posada sasvim promijeni, od većinske portugalske do većinske španjolske. Kako god bilo, portugalski istraživač pod španjolskom zastavom krenuo je na put 20. rujna 1519. godine, prema zapadu. Imao je i pratnju, portugalsku ekspediciju kojoj je praćenje zemljaka zapovjedio kralj Manuel I, no Magellan joj je uspio pobjeći.

Stiže do Kanarskih otoka, potom do Zelenortskih otoka gdje ekspediciju usmjerava prema Cape St. Augustineu u Brazilu. Ekvator prelazi 27. studenoga, a 6. prosinca uočava Južnu Ameriku te se 13. prosinca sidri u području današnjeg Rio de Janeira. Nastavlja potom prema jugu tražeći prolaz za koji je vjerovao da će ga dovesti do Začinskih odnosno Molučkih otoka i Indonezije. Magellan ipak nije mogao znati da će nakon što prolaz i pronađe, još morati prijeći cijeli jedan golemi ocean prije nego što do njih i dođe.

Ognjena zemlja i Filipini

Prije toga, Magellan se suočio s pobunom na tri od pet brodova na Uskrs 1520. S pobunjenicima se uspješno obračunao surovo ih kaznivši. Ti su ljudi obješeni i raščetvoreni, a kosti im je godinama kasnije pronašao jedan drugi veliki istraživač – Sir Francis Drake. Kroz Magellanov prolaz, tjesnac koji povezuje Atlantski i Tihi ocean, prošli su na Sve svete 1520. godine.

Magellan i njegovi mornari tako su postali prvi Europljani koji su vidjeli Ognjenu zemlju. Tri mjeseca kasnije ponovo prelaze ekvator te 6. ožujka 1521. godine uspijevaju doći do Marijanskih otoka i Guama. Ondje ih čeka prvo iznenađenje, zatekli su, kako je posvjedočio član ekspedicije Antonio Pigafetta, “genijalnu sirotinju” koja im je s brodova “pokrala sve što je stigla, čak i jedan omanji čamac”.

Manje od deset dana kasnije slijedi još jedan uspjeh, Magellan i njegovih 150 preostalih mornara bili su prvi Europljani koji su posjetili Filipine. Međutim, bio je to i kraj Magellanova putovanja.

Nakon što su na Guamu obnovili zalihe hrane i pitke vode, na Filipinima su ostali nekoliko tjedana. Bilo je to dovoljno vremena da se Magellan upetlja u sukob Filipinaca, u kojem je poginuo na otoku Mactanu 27. travnja 1521. godine. Za povijest je ostao jezivo slikovit opis njegove smrti. Makatanci su Magellana prepoznali među 45 ljudi koje je bio poveo da se obračunaju s neprijateljima. Usredotočili su se na njega, okružili ga, ranili bambusovim kopljem i potom dokrajčili različitim oružjem. Lapu-Lapu, vladar Mactlana, nije želio ni za otkup predati njegovo tijelo. Do kraja ekspedicije preostala posada stigla je do Začinskih otoka, a u Sevillu vratilo se samo 18 mornara pod vodstvom Juana Sebastiana Elcanoa. Kako su u međuvremenu umrli i Magellanova žena i dijete, od njegove obitelji nije ostao nitko.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

RI
ribar110
08:38 05.04.2019.

Članak pun netočnih podataka,nigdje ne piše da je pristao u Beogradu i Nišu

PA
paleontolog
07:37 05.04.2019.

znaci to je taj koji je otkrio da je zemlja ploca? 😂

WE
westsouth
07:51 05.04.2019.

vrtio se u krug po ploči😆