ČEKAJU POVRATAK TURIZMA

Na Plitvička jezera opet stižu autobusi, krajnji je čas za neometan užitak u čarobnim ljepotama

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
NP Plitvička jezera prvog dana popuštanja mjera posjetili domaći turisti
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Plitvička jezera u bojama jeseni
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Plitvička jezera u bojama jeseni
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Nacionalni park Plitvička jezera zabijelio je snijeg
19.05.2021.
u 22:45
Početkom travnja otvorena su i Gornja jezera pa posjetitelji mogu uživati u čaroliji cijelog jezerskog sustava NP-a Plitvička jezera
Pogledaj originalni članak

Ako ste mislili da u Nacionalnom parku Plitvička jezera nikada nećete doživjeti da taj prirodni dragulj razgledate u miru, bez sudaranja s masom ljudi zbog koje više gledate pod noge kako ne biste promašili stazu nego što uživate u prirodi i opuštajućem žuboru vode, već ste lani tu čarobnu ljepotu mogli neometani osjetiti. A gotovo poluprazne staze koje vijugaju uz jezera, pristojan razmak na brodici dok klizite smaragdnom vodom jezera, cvrkut ptica u proljeće, ribice koje vam bezbrižno plivaju pod nogama – sve nam je to i lani i ove godine priuštila pandemija koronavirusa.

Mnogi se sjećaju da su lanjskog proljeća nadzorne kamere nacionalnog parka snimile medvjede, ali i risove i vukove kako se šetaju po 21 kilometar dugim plitvičkim stazama, koje su ponovno postale mjesto obitavanja i slobodne šetnje životinja kojih u sezoni nema u blizini staza jer one vrve turistima. Lani je, naime, Nacionalni park otvoren tek 1. svibnja, restorani nisu radili, osim kioska koji su prodavali brzu hranu, smjerovi kretanja turista bili su ograničeni, nije bilo vožnje vlakićem.

Golemi su minusi u broju dolazaka gostiju – posjetitelja s azijskog tržišta nema već više od godinu dana, a i uz drastično manji broj stranaca iz Europe i drugih kutaka svijeta, na Plitvicama, kao i na drugim turističkim lokacijama u Hrvatskoj, sve češće odlično razumijete goste – jer govore hrvatski.

Osim toga, pod manjim pritiskom turista, priroda je uspjela odahnuti, a domaći su ljudi uspjeli pogledati svoje nacionalno blago – nacionalne parkove, stare gradove, izletišta i prvi puta u turističkim statistikama Hrvati su postali najbrojniji hrvatski turisti!

Nacionalni park Plitvička jezera zbog manjka turista i rada smanjenim kapacitetom prošle godine nije zapošljavao ni sezonske radnike, a projekt “Proljeće na Plitvicama” u sklopu kojeg su se ulaznice prodavale po znatno povoljnijoj cijeni trajao je dulje nego ikad. Ove je godine u obilasku Plitvičkih jezera moguće uživati također u povoljnijim uvjetima pa se ulaznice, umjesto po 180 kuna, prodaju po cijeni od 80 kuna za odrasle osobe, a za djecu po 35 umjesto 50 kuna. Također, početkom travnja, javljaju iz uprave parka, otvorena su i Gornja jezera pa posjetitelji mogu uživati u čaroliji cijelog jezerskog sustava Nacionalnog parka Plitvička jezera. Park će ove godine zaposliti i sezonce; traže radnike u nizu zanimanja, od kuhara, sobarica, recepcionara, radnika na uređivanju travnjaka, prodavača, suradnika za promidžbu do zidara, mornara, stolara, što znači da ove turističke sezone ipak očekuju mnogo više gostiju.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
NP Plitvička jezera prvog dana popuštanja mjera posjetili domaći turisti

I dok su u ovo vrijeme turisti na Plitvice dolazili svakodnevno, sada ih je više vikendom kada prirodne ljepote razgleda i do 10.000 gostiju, mahom domaćih turista koji se uglavnom i cijeli vikend zadrže u destinaciji u kojoj doista imaju u čemu uživati – od niza resorta, luksuznih apartmana s bazenima i spa-ponudom do adrenalinskih parkova, špilja, rančeva. U upravi NP-a Plitvička jezera nadaju se da će ove godine sezona biti znatno bolja i da će, osim domaćih, moći doći i strani gosti.

– Postoji velik interes naših turističkih djelatnika koji se žele cijepiti protiv korone, a i Nacionalni je park među prvima u Hrvatskoj dobio i oznaku “Save stay in Croatia” koja gostima jamči poštovanje svih epidemioloških mjera na svim vanjskim i unutarnjim lokacijama nacionalnog parka – kazao nam je Tomislav Kovačević, ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera. Još u vrijeme uskrsnih blagdana kazao je da je obećavajuće što je, nakon dugo vremena, vidio da su na Plitvice dolazili autobusi puni posjetitelja, što je ocijenio ohrabrujućim znakom za cijelu sezonu na Plitvicama, gdje je stalno zaposleno 650 djelatnika.

Da interes za posjet Plitvicama uistinu postoji, govori i podatak da je i lani nakon prvog lockdowna odmah nakon otvaranja parka u svega nekoliko dana, točnije od 11. do 24. svibnja, Park posjetilo više od 45.000 posjetitelja.

Inače, u vrijeme prije pandemije, godišnje bi NP Plitvice obišlo oko 1,7 milijuna posjetitelja, od čega su 96 posto bili stranci. Zbog cijele situacije lani i tijekom proljeća ove godine prevagu ipak drže domaći gosti.

– Ipak, broj stranih gostiju lagano se povećava pa su nam sada od svih gostiju njih 22 posto stranci. Dolaze nam Nijemci, Slovaci, Austrijanci, gosti iz Ukrajine, Rusije. Postoji velik interes i za sezonu, no sve je to velik rizik i ovisi o epidemiološkoj situaciji u cijeloj Europi i na Istoku. No ja sam optimističan, vjerujem da ćemo ove godine imati bolju sezonu nego lani kada smo ostvarili oko 25 posto dobiti, a na 25 posto nam je bio i ostvaren broj dolazaka gostiju. Lani smo na ljeto vikendima imali oko 10.000 posjetitelja, a sada imamo toliku posjećenost vikendima u predsezoni. Usporedbe radi, u 2019. godini po danu smo znali imati oko 12.500 posjetitelja. No, važno je reći da manjak gostiju, zapravo, ne utječe ništa više na očuvanje prirode nego prije s obzirom na to da je nama misija zaštita prirode i bioraznolikosti i da je i u vrijeme najjače sezone samo 2 posto nacionalnog parka otvoreno turistima koji se kreću po označenim i uređenim stazama – dodaje Tomislav Kovačević.

Video: Niske cijene privukle brojne domaće turiste u Nacionalni park Plitvička jezera

Iako su u vrijeme “starog normalnog” znali zaposliti i do 400 sezonskih radnika iz cijele Hrvatske, ove će godine, dodao je, zaposliti njih stotinu, mahom lokalnog stanovništva, što je, s obzirom na to da lani nisu uopće zapošljavali sezonce, svakako dobra vijest.

I grad Slunj je 2019. godine imao odlične turističke brojke: oko 120.000 noćenja na području grada te oko 150.000 prodanih ulaznica koje su se naplaćivale samo grupnim posjetiteljima koji su obilazili ljepote Rastoka. Dakle, posjetitelja je bilo mnogo više od prodanih ulaznica. Činjenica je da i turizam u Slunju ovisi o gostima koji dolaze u Nacionalni park Plitvička jezera, no bilo je tu i gostiju koji su dolazili mahom radi prirodne ljepote prekrasnih slapova i brzaka uklopljenih u mlinice i naselje Rastoke. Očaravajući slapovi i brzaci neodoljivo podsjećaju na plitvičke, pa stoga ne čudi što su Rastoke prozvane “malim Plitvicama”. No, posjetitelja i u Rastokama lani nije bilo; grad i tamošnja turistička zajednica bilježe toliki pad noćenja i broja gostiju da lani nikome nisu naplaćivali ulaznice za obilazak Rastoka, a nisu ih naplaćivali ni dosad u 2021. godini. Doduše, nisu imali ni kome, jer grupnih posjeta nije bilo.

S obzirom na to da lani nije održan ni festival elektroničke glazbe Momento Demento, Slunj je ostao i bez tih oko 5000 do 6000 posjetitelja i oko 20.000 noćenja, pobrojenih u ukupno 120.000 noćenja iz 2019. godine. Ove godina ipak, ako epidemiološka situacija bude dopuštala, organizator razmišlja o organizaciji festivala, ali s upola manjim brojem ljudi, na manjem području i duljeg trajanja. I to je pomak nabolje.

No, ako su korona i manjak turista mogli donijeti išta dobro za Rastoke, donijeli su vrijeme da se na miru realizira EU projekt „Vodene tajne Slunj“, vrijedan više od 23 milijuna kuna, kojim je Grad Slunj s partnerima pokrenuo proces unapređenja postojeće turističke infrastrukture na području Značajnog krajobraza Slunjčica. Lani su počeli s rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom novog pješačkog mosta na Korani i šetnice prema Rastokama. Tu je, nažalost, došlo do problema s izvođačima, no ovih je dana ponovno objavljena javna nabava pa u Gradu očekuju da bi izborom novog izvođača mogli uskoro nastaviti gradnju i uređenje te da bi projekt mogao biti gotovo na jesen, odnosno svakako do kraja godine. Do sada je sagrađen 5,7 milijuna kuna vrijedan moderni turistički infocentar koji je otvoren posjetiteljima, a u kojem će uskoro biti uređeni café bar, suvenirnica, samoposlužna mjenjačnica.

– Dobro koje je donijela korona i manjak gostiju jest i to što je izvođačima bilo mnogo lakše graditi na području Rastoka i osigurati gradilišta, odnosno imali bi mnogo teži posao da je sve vrvjelo turistima, kako je inače bilo sve do kraja 2019. godine. Nadam se da će projekt biti realiziran do kraja ove godine i da će se situacija s koronom, otvaranjem granica, dolaskom turista tijekom ove godine popraviti pa da ćemo se iduće godine moći polako vraćati na staro. Kafići i ugostitelji na Rastokama rade sada tijekom vikenda, preko tjedna samo jedan, jer doista nemaju za koga raditi. Prošloga su vikenda, recimo, svi bili puni, kao u prošla vremena, ali zato što je NP Plitvička jezera imao puno turista, njih oko 10.000, mahom domaćih gostiju. Njima je, naravno, zanimljivo onda stati i na Rastokama – kazao je Jure Katić, prvi čovjek Slunja.

I u Općini Rakovica, koja već godinama slovi kao općina s najviše turističkih noćenja na kontinentu, zanemarimo li Grad Zagreb i Općinu Plitvička Jezera koja, zapravo pripada županiji koja se prostire do Jadrana, nadaju se da će ova turistička sezona preokrenuti brojke i označiti povratak na nekadašnja vremena.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

S oko 300.000 noćenja u 2019. godini, Rakovica je ispred svih “kontinentalnih konkurenata”, a broj gostiju također je premašivao statistike drugih sredina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Činjenica da su većina gostiju, njih čak 98 posto, bili stranci, bila je presudna u vrijeme koronakrize, pa su prošlu godinu završili dosegnuvši tek 26 posto rezultata iz 2019. godine.

– Većinu tih stranih gostiju čine Nijemci, Nizozemci, Austrijanci, Talijani, kojih lani uopće nije bilo, a onoga trena kada su Nizozemci i Austrijanci počeli zatvarati svoje granice, dakle krajem lanjskog srpnja, izgubili smo te goste. Lanjske smo sezone ovisili o domaćim gostima, a oni nam čine i velik dio posjetitelja ove godine, što je potpuno drukčije od vremena prije pandemije. U ovoj smo situaciji zadovoljni brojem gostiju koje imamo ove godine dosad jer smo ostvarili 50 posto nekadašnjih rezultata. Booking je počeo za srpanj i kolovoz i nadamo se da će se sve poklopiti – od otvaranja granica i bolje epidemiološke situacije u zemljama u okruženju te kod nas do što bolje procijepljenosti građana. Puno se toga mora poklopiti da bismo imali dobru posjećenost tijekom ljeta, kako domaćih tako i stranih gostiju – kaže nam Mira Špoljarić, direktorica Turističke zajednice Općine Rakovica.

Koliko je Rakovica jaka u turizmu, dokazuje i podatak da su od ukupno 850 kućanstava, njih 250 obiteljski iznajmljivači, a tu su i brojnih hoteli, autokampovi, pa destinacija u ponudi ima više od 4500 ležajeva koji su prethodnih godina bili mahom popunjeni. Kroz Rakovicu se prolazi do Plitvica, ali njihovi gosti dolaze i zbog tamošnje ponude i ostaju i po nekoliko dana. U koronakrizi gosti su najčešće ostajali preko vikenda, uz dva noćenja, kako bi razgledali brojne špilje, stare gradove u okolici, obišli Dolinu jelena, razne rančeve, adrenalinske parkove, uživali u raftingu, kupanju u rijeci, vožnji biciklima, nizu aktivnosti kojima se malo koja destinacija može pohvaliti.

Oni koji su mogli, proteklo su vrijeme iskoristili za ulaganja u turističku ponudu, no većina je čekala da se situacija smiri pa se nadaju da će ubrzano cijepljenje protiv korone u Hrvatskoj, a još više u Europi, o čijim gostima ovise, donijeti pozitivne promjene već ovoga ljeta jer i treću sezonu bez gostiju, kažu nam u Rakovici, mnogi ne bi mogli izdržati.

Ako je koronakriza na nešto imala pozitivan učinak, onda je to priroda, posebno u nacionalnim parkovima, šumama koje su bez silnih posjetitelja mogle barem nakratko odahnuti.

Hrvoje Radovanović iz Program zaštite prirodnih resursa Zelene akcije kaže da je koronakriza, ponajprije u doba prvog lockdowna, dovela do privremenog popuštanja ljudskog pritiska na prirodu i okoliš.

– No ti će „pozitivni“ učinci, ako sve drugo ostane isto, dugoročno biti zanemarivi. Osim toga, za njih je plaćena skupa cijena u ljudskim životima te pogoršanju životnih uvjeta za golem broj ljudi na planetu. Ono na što je kriza, međutim, zorno upozorila potreba je za ozbiljnim hvatanjem u koštac s problemom gubitka bioraznolikosti i uništavanjem ekosustava jer, ako nastavimo trenutačnim smjerom, u budućnosti možemo očekivati samo još više sličnih kriza. Nastavak sve većeg zadiranja u prethodno netaknute dijelove prirode, ljude i domaće životinje neizbježno će dovoditi u kontakt s novim patogenima, što će u kombinaciji sa suvremenim industrijskim metodama uzgoja životinja, poput velikog broja životinja naguranih u male prostore, znatno skraćeni životni vijek koji na patogene stavlja selekcijski pritisak da što brže „skaču“ s jednog na drugog domaćina, rezultirati izbijanjem sličnih ili još gorih epidemija – smatra Hrvoje Radovanović.

Drugo što je ova kriza pokazala, dodaje Radovanović, golem je potencijal prirode za obnovu ako joj se za to pruži prilika.

Podsjeća na medijske izvještaje o venecijanskim kanalima u koje se život vratio praktički nekoliko tjedana nakon uvođenja lockdowna. Ipak, smatra da bilo kakva dugoročna regeneracija ekosustava zahtijeva fundamentalne promjene trenutačnog ekonomskog sustava u koji je ugrađena strukturalna potreba za konstantnim rastom.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Plitvička jezera u bojama jeseni

– Konstantan ekonomski rast za sobom povlači i potrebu za konstantnim porastom eksploatacije prirodnih resursa te, unatoč tvrdnjama branitelja trenutačnog sustava kako je to dvoje teoretski moguće odvojiti, kao i pokojem sektorski i/ili geografski ograničenom uspješnom primjeru, u praksi takvo odvajanje još nikome nije uspjelo na razini cijelog društva. Izvanredna situacija do koje je dovela koronakriza probudila je određene nade da bi je se moglo iskoristiti kao priliku za upravo takav radikalni zaokret prema okolišnoj i društvenoj održivosti, međutim dosadašnji rezultati ne pružaju mnogo razloga za optimizam. Iako retorike o „zelenoj tranziciji“, „zelenom rastu“ i sl. ne manjka ni na domaćoj ni na međunarodnoj političkoj sceni, do fundamentalnog preispitivanja trenutačnog sustava nije došlo. Na razini Europske unije na ovo se nadovezuje i aktualna priča o nacionalnim planovima oporavka i otpornosti (NPOO), a koji u većini slučajeva naglasak stavljaju na obnovu ekonomskog rasta. Čak i ako implementacija „zelenih“ rješenja uspije smanjiti ekološki otisak pojedinačnih projekata, imperativ konstantnog ekonomskog rasta i s njime povezano umnožavanje takvih projekata kumulativno će vjerojatno dovesti do povećavanja pritisaka na prirodu. Dobar primjer za to je i dio hrvatskog NPOO-a posvećen turizmu gdje je, iako se dosta velik naglasak stavlja na rasterećenje najpopularnijih turističkih odredišta te „ozelenjavanje“ turističke infrastrukture, glavni cilj i dalje povećati ukupan broj turista, produljiti turističku sezonu te turistima učiniti dostupnima prethodno netaknute dijelove prirode. Sve nas to, na žalost, navodi na zaključak da će se, kad je riječ, o zaštiti prirode, uz pokoju pozitivnu mjeru, stvari nakon završetka krize i ukidanja mjera manje-više vratiti na staro – smatra Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.

Njegova kolegica Ana-Marija Mileusnić iz Programa gospodarenja otpadom Zelene akcije kaže da je pojava pandemije donijela i izrazito negativne i pozitivne trendove koji se tiču neodgovornog i nepropisnog odlaganja otpada u prirodi.

– S jedne strane porasla je upotreba jednokratne plastike s obzirom na to da se ona često lažno predstavlja kao najhigijenskije rješenje usprkos istraživanjima koja pokazuju kako se koronavirus od svih materijala najdulje zadržava upravo na plastici, na kojoj može u stabilnom obliku opstati i do 72 sata. U lockdownu je primjerice zbog zatvaranja restorana porasla usluga dostave hrane koja se u pravilu dostavlja u jednokratnim polistirenskim posudama zapakirana u laganu plastičnu vrećicu, a bez obzira na to što takav otpad možda nije odbačen u prirodu, ne znači da tamo neće završiti primjerice nošen vjetrom zbog nemogućnosti recikliranja takve vrste otpada. Građane i građanke, kao i trgovce i trgovkinje, u to doba pozivali smo da koriste višekratne posude za dostavu hrane. U vrijeme zatvaranja kafića problem su stvarale čaše za kavu za van koje, premda naizgled papirnate, sadrže plastični premaz koji onemogućuje recikliranje tog proizvoda te puni odlagališta otpada – navodi Ana-Marija Mileusnić.

Naglašava da je sve to dovelo do toga da je priroda postala zatrpana potpuno novom vrstom otpada koja nikada do sada nije bila toliko raširena; od plastike do kirurških zaštitnih maski i jednokratnih plastičnih rukavica i rukavica od lateksa.

Od takvog otpada posebno su ugroženi morski, ali i šumski ekosustavi u kojima se takav otpad može razgrađivati stoljećima.

– Zbog toga građanima i građankama savjetujemo da koriste višekratne zaštitne maske koje se nakon nošenja peru na 60 Celzijevih stupnjeva i ponovno koriste. S druge strane, pozitivan trend vidimo u tome što su se aktivni i savjesni građani i građanke od početka pandemije udružili u inicijative za čišćenje prirode poput već poznatih Čistećih medvjedića. Potrebu za provođenjem vremena u prirodi građanke i građani iskoristili su da usput učine nešto dobro za vlastitu zajednicu i okoliš u svojoj neposrednoj blizini te je tako proveden niz akcija čišćenja. To je iznimno pohvalna praksa i pokazuje moć zajednice i izvrsnog tipa mobilizacije u vrijeme pandemije. Pozdravljamo takve akcije, ali nadamo se da će novim politikama, poput odredbi iz Direktive o jednokratnoj plastici i aktualne zabrane laganih plastičnih vrećica, potreba za takvim akcijama u idućim godinama biti sve manja jer će plastični predmeti koji se najčešće nalaze u prirodi biti zabranjeni – dodaje Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

PR
prokurator
00:14 20.05.2021.

ma šta na plitvice.. autobusi stižu iz susednih država i na birališta!