Dok se mnoge zemlje pripremaju za sve češće i snažnije temperaturne ekstreme, znanstvenici traže nove načine kako ublažiti posljedice promjena klime. Jedan od najnovijih i najkontroverznijih prijedloga dolazi iz Arizona State Universityja, jednog od najvećih i najpoznatijih javnih istraživačkih sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje istraživači tvrde da bi pažljivo tempirane intervencije u atmosferi mogle pomoći u "skretanju" opasnih vremenskih sustava prije nego što prerastu u katastrofe.
Simulacije otvaraju mogućnosti
Metodu su nazvali "Weather Jiu-Jitsu", odnosno svojevrsnim "vremenskim borilačkim zahvatom" kojim se ne pokušava silom zaustaviti priroda, nego iskoristiti njezina vlastita dinamika. Ideja je da bi male, precizno određene intervencije, provedene nekoliko dana prije vrhunca ekstremnog događaja, mogle promijeniti njegov razvojni put. Istraživači predlažu korištenje zasijavanja oblaka, tehnike geo-inženjeringa koja već postoji desetljećima. Kod tog postupka u oblake se unose tvari poput srebrnog jodida ili obične soli, koje služe kao jezgre oko kojih se kondenzira vodena para. Kada kapljice ili kristali leda dovoljno narastu, padaju na tlo kao kiša ili snijeg, prenosi Daily Mail.
Takve se operacije već provode u više od 50 zemalja, među ostalim u SAD-u i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali uglavnom lokalno i s ciljem povećanja oborina. Novi prijedlog ide mnogo dalje – prema ideji da bi se cijeli atmosferski sustavi mogli usmjeravati. Zagovornici ovakvog pristupa smatraju da bi mala intervencija u pravom trenutku mogla biti učinkovitija od pokušaja borbe protiv već razvijenih katastrofa. Atmosferski sustavi, tvrde oni, često su iznimno osjetljivi na početne uvjete, pa bi relativno skroman zahvat mogao proizvesti veliku promjenu u kasnijem razvoju događaja.
U studiji objavljenoj u časopisu PLOS Water znanstvenici su koristili veliki model umjetne inteligencije Aurora, razvijen za vrlo precizno predviđanje vremena. Računalni pokusi pokazali su da bi male intervencije u pravom trenutku mogle znatno promijeniti tijek nekih ekstremnih pojava. Prema njihovim izračunima, da je ovakav pristup bio primijenjen prije uragana Sandy 2012. godine, njegova bi se putanja možda mogla pomaknuti za oko 300 milja, čime bi New York City izbjegao najteže posljedice. U drugom primjeru simulacija je pokazala da bi se tijekom velikog ledenog vala u Texas 2021. godine najniže temperature mogle povisiti za oko 18 stupnjeva Fahrenheita.
Model je pokazao i da bi količina oborina u velikoj atmosferskoj rijeci koja je 2022. izazvala poplave u Kaliforniji mogla biti smanjena za oko pet posto. Ipak, znanstvenici naglašavaju da se zasad radi samo o računalnim simulacijama, a ne o dokazanoj tehnologiji spremnoj za masovnu primjenu. Autori studije upozoravaju da klasične mjere poput brana, nasipa i osiguranja možda više neće biti dovoljne u svijetu sve jačih ekstremnih pojava. Prema njihovu mišljenju, budućnost bi mogla zahtijevati prilagodbu prirodnim procesima, a ne samo obranu od njih.
Granice prirodnog eksperimenta
Najveći problem nije samo tehničke prirode nego i političke i etičke. Vrijeme ne poznaje državne granice, pa bi promjena atmosferskih procesa u jednoj zemlji mogla imati posljedice u drugoj. Meteorolozi upozoravaju da bi nekontrolirano korištenje takvih metoda moglo dovesti do međunarodnih sukoba i svojevrsnih "vremenskih ratova", u kojima bi države pokušavale uzvratiti jedne drugima manipuliranjem vremenskim sustavima. Osim zasijavanja oblaka, znanstvenici proučavaju i druge oblike geo-inženjeringa. Jedna od najradikalnijih ideja je ubrizgavanje golemih količina čestica na bazi sumpora u stratosferu kako bi se dio Sunčeve energije odbio natrag u svemir i usporilo zagrijavanje planeta.
Iako računalni modeli pokazuju da bi takav postupak mogao smanjiti globalne temperature i ublažiti neke toplinske ekstreme, posljedice su teško predvidive. I sami istraživači upozoravaju da još uvijek postoji vrlo malo podataka o mogućim ekološkim učincima. Zato dio znanstvenika smatra da bi ovakvi zahvati mogli postati važan alat u borbi protiv klimatskih promjena, dok drugi strahuju da bi pokušaj upravljanja atmosferom mogao otvoriti nove, još veće probleme.