Umjetna inteligencija mogla bi smanjiti globalno onečišćenje klime za 3,2 do 5,4 milijarde metričkih tona (ekvivalent CO2 godišnje) tijekom sljedećeg desetljeća, ako se iskoristi na načine koji bi poboljšali promet, energiju i proizvodnju hrane, odnosno ključna područja utjecaja na okoliš. Međunarodna agencija za energiju predviđa da će do 2030. godine podatkovni centri trošiti dvostruko više električne energije nego danas, no ističe da „postoje načini za ublažavanje štete“. Predviđanje klimatskih događaja i rano upozoravanje na poplave, požare i druge katastrofe; smanjenje potrošnje vode, gnojiva i pesticida; optimizacija prinosa; smanjenje otpada u lancu opskrbe hranom; te primjena u transportu i logistici samo su neka od područja u kojima umjetna inteligencija može postati ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.
Ovo smanjenje emisija nadmašilo bi očekivano povećanje globalne potrošnje energije i emisija koje bi nastale zbog pokretanja podatkovnih centara koji troše mnogo energije, a povezani su s umjetnom inteligencijom, navodi se u studiji Istraživačkog instituta Grantham, objavljenoj u časopisu Climate Action.
Suzbijanje klimatske krize
I dr. sc. Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj kaže da su sadašnja iskustva takva da AI višestruko povećava potrošnju energije pa onda i negativan utjecaj na okoliš i klimu. No, s druge strane, napominje ova stručnjakinja, ako iskoristimo AI za brže testiranje različitih ideja i varijabli, možda ćemo moći pronaći rješenja za klimatske promjene. Stoga nije isključeno da će nam upravo AI pomoći da pronađemo rješenje za suzbijanje klimatske krize.
“Kako proces treniranja velikih AI modela zahtijeva značajne računalne resurse i energiju, u ovom trenutku ne možemo balansirati koristi koje AI donosi s ekološkim troškom same tehnologije. Procjene govore da naši energetski kapaciteti nisu dovoljni da bi mogli pratiti razvoj AI. Već sada znamo da će nam nedostajati energije za projicirani rast AI, a da će izgradnja novih energetskih kapaciteta prouzročiti dodatne negativne utjecaje na okoliš. Stoga mislim da je ključno educirati korisnike da AI koriste odgovorno kako bi se ovaj negativan učinak do neke mjere kontrolirao”, kaže dr. sc. Mirjana Matešić.
Edukacija korisnika upravo je i u fokusu HT-ova nacionalnog programa edukativnih radionica za građane “AI ti to možeš”. Sastoji se od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje niz praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa, dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom, koji su započeli s temama “AI pod povećalom: sigurnost, granice i odgovorno korištenje”, “AI u svakodnevici – vaš pametni saveznik” i “AI i radni dan – kako raditi brže i pametnije”. Vrijednost edukacijskih modula „AI ti to možeš“, koji uključuju sve webinare i edukativne sadržaje je oko 700 eura po osobi, ali ih HT omogućava besplatno svim građanima Hrvatske.
Stvarni potencijali nedovoljno prepoznati
“Mislim da je edukacija iznimno važna, jer umjetna inteligencija ima velik potencijal da nam pomogne razvijati znanje, olakša svakodnevne zadatke, skrati vrijeme pripreme dokumentacije i slično. Trenutno se, čini mi se, u Hrvatskoj AI uglavnom koristi za zabavu, dok njezini stvarni potencijali ostaju premalo prepoznati. S druge strane, AI donosi i određene izazove, budući da podaci koje pruža ne moraju uvijek biti točni. Zato je ključno da znamo što možemo očekivati od AI-ja, koje su aplikacije najbolje za određene potrebe te kako provjeriti i potvrditi podatke koje dobijemo”, smatra dr. sc. Mirjana Matešić.
Da su građani otvoreni prema AI-u, ali i da im treba edukacija, pokazalo je i HT-ovo nacionalno istraživanje o stavovima i navikama korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji u kojem su sudjelovali građani Hrvatske u dobi od 16 do 65 godina. Njih čak 45 % pokazalo je otvorenost i pozitivan stav prema AI-u, no samo ih 12 % te alate koristi svakodnevno. Najveći udio ispitanika (34 %) koristi AI alate nekoliko puta mjesečno. HT-ovo istraživanje o AI-u iskristaliziralo je i četiri tipa korisnika umjetne inteligencije: oprezne promatrače, snalažljive praktičare, AI avanturiste i AI entuzijaste. Svatko tko želi saznati kojem tipu pripada, može ispuniti kratki kviz dostupan u sklopu programa „AI ti to možeš“.
„Umjetna inteligencija danas mijenja način na koji radimo, učimo i živimo te nam otvara vrata novih prilika – zato naša odgovornost, kao tehnološkog lidera, nije samo ulaganje u inovacije, već u društvo u kojem su alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji dostupni svima. Kroz suradnju s Perplexity AI i razvoj Magenta AI asistenta omogućujemo građanima Hrvatske jednostavan i besplatan pristup alatima koji olakšavaju svakodnevicu, podižu produktivnost, potiču znatiželju i pozivaju na zabavu“, kaže Krešimir Madunović, član Uprave i glavni operativni direktor za privatne korisnike u HT-u, napominjući kako će HT nastaviti koristiti snagu umjetne inteligencije za stvaranje boljeg, digitalno osviještenog društva – jer AI nije budućnost, već sadašnjost koju moramo svi iskoristiti.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.