Motivi za treći element reforme poreza na dohodak isključivo su političke naravi

Vlada i HDZ najavili su posljednjih dana novi krug porezne reforme. Pažnju javnosti privukla je najava uvođenja poreza na nekretnine, sada već mitske porezne reforme koju vlade različitog političkog predznaka najavljuju petnaestak godina. Odnos građana i interesnih skupina prema porezu na nekretnine zahtijeva dubinsku sociološku analizu, čiji dosezi prelaze ovaj format. Ovdje želimo skrenuti pozornost na motive koji se vjerojatno nalaze u pozadini najavljenih intervencija u porez na dohodak.

Kada je u pitanju porez na dohodak najavljene su tri promjene. Prva se odnosi na povećanje visine osobnog odbitka na kojeg se ne plaća porez na dohodak, druga na povećanje granice za plaćanje više porezne stope i treća na smanjenje gornjih granica obiju stopa poreza na dohodak. Da bismo mogli ispravno analizirati stvarne namjere koje se nalaze u pozadini novog kruga izmjena Zakona o porezu na dohodak treba se prisjetiti da su odredbe koje će sada biti mijenjane usvojene prije samo godinu dana. Dakle, ista Vlada na čelu s HDZ-om i Andrejom Plenkovićem samo je prije godinu dana uredila sva tri navedena pitanja. Dok se intervencija u visinu osobnog odbitka u relativno kratkom razdoblju od posljednjeg utvrđivanja može smatrati opravdanom mjerom, s obzirom na rast troškova života, druge dvije intervencije teško se mogu razumjeti s obzirom na to da dolaze manje od godinu dana nakon njihovih posljednjih izmjena.