Dr. sc. Cléa Lumina Denamiel s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvila je AdriSC, računalni model Jadranskog mora koji prvi put s kilometarskom razlučivošću pokazuje što se zapravo događa tijekom morskih toplinskih valova, opisuje se u jučerašnjem priopćenju o ovom veoma zanimljivom znanstvenom radu objavljenom u časopisu Ocean Science. Spajanjem današnjih vremenskih obrazaca s pretpostavkom o ekstremnom zagrijavanju u dalekoj budućnosti, novi model otkriva kako bi morski toplinski valovi mogli postati puno topliji, trajati dulje i širiti se na veće područje nego ikad prije.
Nagli porasti
Za razliku od prijašnjih modela u kojima se "izgube" važni detalji, AdriSC jasno pokazuje kako se isprepliću riječne struje, Sunčevo zračenje i izmjena topline između mora i zraka, a upravo su ti podaci ključni obalnim zajednicama i uzgajivačima ribe koji se moraju pripremiti za topliji i nepredvidiviji Mediteran.
– Osim što donosi nova znanstvena saznanja, ovaj model nudi prijeko potreban alat za prilagodbu duž hrvatske obale. Pokazuje nam s čime će se akvakultura morati suočiti, ako se nastavi porast temperatura. Dok se već sada borimo s rekordnim toplinskim valovima, moramo biti svjesni da će oni u budućnosti postati gotovo stalni i puno intenzivniji – ističe dr. sc. Cléa Lumina Denamiel iz Laboratorija za fizikalnu oceanografiju i kemiju vodenih sustava Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a.
Morski toplinski valovi predstavljaju nagle i dugotrajne poraste temperature mora koji posljednjih desetljeća postaju sve češći i intenzivniji, s teškim posljedicama za morske ekosustave, ribarstvo, turizam i ljudske aktivnosti, objašnjava se. Najviše je pogođeno Sredozemno more, uključujući Jadran, gdje dugotrajno zagrijavanje i sve češći toplinski valovi uzrokuju masovne pomore osjetljivih vrsta poput koralja, algi i spužvi, cvjetanje algi, manjak kisika te ugrožavaju ribarstvo i turizam.
Morski toplinski valovi događaju se kada temperature mora prijeđu uobičajene vrijednosti, najčešće za više od dva Celzijeva stupnja, i to najmanje pet dana zaredom. To je jednostavna definicija, ali dobro opisuje kako neuobičajeno topla mora mogu poremetiti prirodnu ravnotežu. Takvi valovi nastaju kada more upije višak topline iz zraka ili zbog promjena u morskim strujama, a traju sve dok se toplina ne preraspodijeli ili izgubi.
Međunarodna inicijativa
Primjenom metode tzv. "pseudoglobalnog zagrijavanja", dr. sc. Denamiel je modelirala buduću klimu tako da je današnje vremenske prilike promijenila s uvjetima kakvi se očekuju u dalekoj budućnosti. Rezultati su zabrinjavajući. U središnjem i istočnom Jadranu temperature će dulje ostajati visoke, ne samo ljeti nego i u jesen, pa čak i zimi. "Ne govorimo samo o povremenim ljetnim epizodama", naglašava dr. Denamiel.
– Ako se nastavi ekstremno zagrijavanje, mogli bismo imati gotovo stalna razdoblja visokih temperatura koja će potpuno promijeniti morski okoliš – kaže ova znanstvenica. Dakle, AdriSC pokazuje gdje i kada će toplinski valovi biti najintenzivniji te nudi smjernice za prilagodbu, od uzgoja vrsta otpornijih na toplinu do preuređenja kaveza s boljom izmjenom vode. Inače, dr. Denamiel je iz Francuske, a već deset godina živi i radi u Hrvatskoj, u kojoj razvija računalne modele koji pokazuju kako će klimatski događaji i dugotrajno zagrijavanje promijeniti Jadran i obalu. Ovo istraživanje dio je međunarodne inicijative CoastPredict/GlobalCoast, u kojoj model AdriSC i Hrvatska imaju ulogu pilot-projekta, a povezuje se i s projektom Europskog istraživačkog vijeća dr. sc. Jelene Bujan, čiji je cilj primijeniti visokorezolucijske modele u praktične mjere klimatske prilagodbe jadranskih otoka.