Tijekom današnje skoro šestosatne saborske rasprave o izboru Mirte Matić za novu predsjednicu Vrhovnog suda, na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića, moraliziralo se na sve strane, i s lijeva, i s desna, i s centra. No u petak će se, tijekom glasanja kako o predloženoj čelnici Vrhovnog suda tako i o preostala tri suca Ustavnog suda, jasno vidjeti i razotkriti je li od tog proklamiranog morala ostalo išta ili ništa. Naime, već na početku rasprave Marija Selak Raspudić (Drito) je podsjetila kako je, i prije raspisivanja javnog poziva, predsjednik države Zoran Milanović kazao da su se on i premijer Andrej Plenković sve dogovorili. – Umjesto da se Mirta Matić kao neovisna kandidatkinja javila na javni poziv sve je oko njena izbora već ranije bilo dogovoreno. Ako se predsjednik države može javno izrugivati zakonima, ignorirati ih i zaobilaziti, i to uz dogovor s onim koga naoko ne poštuje, dakle, premijerom, kako onda uopće danas možemo imati suvislu raspravu na ovu temu a da sebe kao zastupnike u Saboru nismo ponizili – upozorila je Selak Raspudić navodeći i to da su prije raspisivanja javnog natječaja i Milanović i Plenković proveli konzultacije s Matić oko njene kandidature.
– Je li normalno da onaj tko bi trebao biti čelnik Vrhovnog suda ignorira zakone? Je li normalno da ta osoba sudjeluje u ovoj travestiji? Ako sve navedeno tu osobu ne bi trebalo diskvalificirati u ovom izboru, ne znam što bi to drugo trebalo biti – dodala je Selak Raspudić spomenuvši i to da i građani imaju pravo znati što sadrži klasificirani dokument koji se odnosi na Mirtu Matić. Nadovezao se Nikola Grmoja (Most) pozivajući sve zastupnike koji to još nisu učinili da vide dokument koji kompromitira kandidatkinju oko koje su se dogovorili Milanović i Plenković.
– Sramotno je da netko može raspravljati i donijeti odluku o kandidatkinji za Vrhovni sud ako imamo dokument koji pokazuje da je ona svom bivšem suprugu dojavila da je pod mjerama tajnog nadzora. Čudi me samo zašto je taj dokument i dalje tajan. I prije javnog poziva predsjednik države i premijer su se dogovorili oko ovog izbora, a onda su nekoliko mjeseci malo glumili neslaganje. Mirti Matić su dvojica tata dala blagoslov, tata s Pantovčaka i tata iz Banskih dvora. Do čega smo to doveli ključnu poziciju u Hrvatskoj da ona ovisi o dogovoru dvojice ljudi. I ne samo to, brat Mirte Matić u postupcima vezanim uz kredite u "švicarcima" kao odvjetnik zastupa banke protiv građana. To je pitanje potencijalnog sukoba interesa, a ti sporovi nisu beznačajni. I sad ovaj izbor otkriva da imamo veliku bankarsku kolaciju HDZ-SDP-Možemo! protiv građana – navodio je Grmoja poručivši i vladajućima i oporbi da "upale savjest" i "otkače savjeta obiju tata jer i tate nekada znaju pogriješiti".
Sandra Benčić i Urša Raukar Gamulin iz Možemo! opetovano su ponavljale kako Plenković već 14 mjeseci Vrhovni sud drži bez nove čelnice zbog njegove ucjene o paketu izbora koji uključuje i preostala tri suca Ustavnog suda i da Plenković kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda koristi kao žeton u pregovorima za izbor ustavnih sudaca kako bi osigurao svoju većinu u Ustavnom sudu. Poručile su da mu ta ucjena i računica neće proći. – Mi ne blokiramo izbor ustavnih sudaca, mi blokiramo premijera da on izabere svoju većinu u Ustavnom sudu – poručila je Benčić. HDZ-ovi zastupnici su pak optuživali Možemo! i SDP da su oni odgovorni za tu farsu od izbora i za Vrhovni sud i za Ustavni sud.
– Nemate kuda i ne preostaje vam ništa drugo nego da vrijeđate i okrivljujete druge. Vi ste krivi za situaciju u kojoj smo se našli – uzvratila je Raukar Gamulin. Na kraju su zastupnici lijeve oporbe napustili sabornicu i daljnju raspravu pa su vladajući raspravljali sami sa sobom pokušavajući predvidjeti kako će tko od ljevice u petak glasati. No posebno je bio zanimljiv trenutak kada je Marijana Puljak (Centar) svima u sabornici, a posebno HDZ-ovcima, postavila pitanje: – Zna li itko je Ivan Samac? Znate li vi kolega Marko Paviću tko je Ivan Samac? Nakon što je u sabornici nekoliko sekundi vladala potpuna tišina jer nitko nije imao pojma o kome se radi, Puljak je nastavila.
– Isto bi bilo da se ovo pitanje postavilo i građanima na Trgu bana Jelačića. Nitko ne bi znao na njega odgovoriti i dobili bismo nula točnih odgovora. A Ivan Samac je već pola godine čelnik glavnog državnog inspektorata, i to kao zamjenik bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića koji je bio uhićen. Znači, to što je već pola godine na čelu glavnog državnog inspektorata vršitelj dužnosti pokazuje da se Vlada prema jednoj takvoj instituciji ponaša kao da je najsporednija stvar na svijetu. Naime, Samac kao vršitelj dužnosti ne može dati smjer toj instituciji jer nema puni legitimitet i sustav je u hladnom pogonu. Sve ovo govorim jer je slična priča i s Vrhovnim sudom koji već 14 mjeseci nema svog čelnika, a to nije ni protokolarna funkcija ni protokolarna figura. U oba ova slučaja poruka države je ista – nema razloga za žurbu, to je volja jednog čovjeka, premijera. A on time poručuje – institucije to sam ja i tako će biti dok se ne postigne dogovor da bude po mom.
No kada mjesecima nemate predsjednika Vrhovnog suda ne nedostaje samo jedna osoba. Nedostaje autoritet institucije. Nedostaje netko tko će predstavljati sudbenu vlast, upozoravati na probleme, ujednačavati praksu i braniti neovisnost pravosuđa pred politikom i javnošću. Institucije bez vodstva i autoriteta gube smisao. I institucije češće erodiraju iznutra kada gube vodstva. A koliko ovakvih Ivana Samca, vršitelja dužnosti, ima danas u našoj državi? Simulira li samo naš sustav da sve funkcionira? Hrvatska danas nema predsjednika Vrhovnog suda, nema tri suca Ustavnog suda, nema glavnog državnog inspektora. Imamo li mi zapravo državu ili samo vršitelje dužnosti koji samo održavaju privid da institucije ove države funkcioniraju – kazala je Marijana Puljak.