Trump povukao rakete koje su mogle dosegnuti Rusiju: 'Sad nemamo čime uzvratiti Putinu'

Među nedavno donesenim vojnostrateškim odlukama američke vlade predsjednika Donalda Trumpa, uz povlačenje oko 5000 vojnika, nalazi se i otkazivanje planiranog privremenog raspoređivanja američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj, prenose američki mediji. To se prije svega odnosi na krstareće rakete Tomahawk, čiji domet seže sve do Rusije. Njemački stručnjaci procjenjuju da je to veći problem od povlačenja trupa, koje bi, prema navodima Pentagona, trebalo uslijediti u sljedećih šest do dvanaest mjeseci.

Postoje ruske „rakete iz Kalinjingrada koje nam prijete", kaže Nico Lange, stručnjak za sigurnosnu politiku, i podsjeća da Njemačka nema rakete koje bi mogle predstavljati „protuprijetnju". „Željeli smo ih dobiti od Amerike, ali ih sada ne dobivamo." Europljani moraju „brzo steći tu sposobnost, jer je ona ključna za našu sigurnost", upozorava njemački stručnjak u izjavi za prvi program javnog servisa ARD. Raspoređivanje krstarećih raketa Tomahawk dometa do 2.500 kilometara dogovoreno je 2024. godine, za vrijeme američkog predsjednika Joea Bidena i kancelara Olafa Scholza. Ministar obrane Boris Pistorius tada je objasnio da je cilj toga premostiti „jaz u sposobnostima" sve dok Europa ne bude u stanju proizvesti odgovarajuće vlastite sustave, prenosi Deutsche Welle.

U početku je bilo planirano da raspoređivanje Tomahawka započne 2026. godine. Međutim, agencija Reuters nedavno je citirala visokog dužnosnika američkog Ministarstva obrane koji je rekao da bataljun za raspoređivanje krstarećih raketa Tomahawk neće biti poslan u Njemačku. Stručnjak za sigurnost Christian Mölling to vidi kao veliki problem i kaže da je to „zapravo mnogo dramatičnija vijest". Takvi sustavi središnji su element odvraćanja, „jer su to rakete koje mogu osujetiti Rusiju ne tek kada ona već stigne do granica NATO-a, nego znatno ranije – i onesposobiti njezina zapovjedna središta", objašnjava Mölling za ZDF, drugi program njemačkog javnog servisa.

Njemačka trenutačno nema oružje takvog dometa, niti potrebne izviđačke kapacitete za njegovo korištenje. Posljedica je paradoksalna: izostanak tog raketnog bataljuna slabi sposobnost odvraćanja NATO-a i time čini vjerojatnijom izravnu američku intervenciju. „To stvara znatan jaz u sposobnostima kada je riječ o odvraćanju Rusije, koji se kasnije može zatvoriti samo europskim oružjem", kaže Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu, za nedjeljno izdanje lista Welt. Thomas Erndl, predstavnik zastupničke skupine demokršćana (CDU/CSU) zadužen za obrambenu politiku, pozvao je ministra obrane Pistoriusa da hitno osigura zamjenu za rakete Tomahawk. „Doista više nemamo vremena za gubljenje na putu prema snažnijem Bundeswehru", apelira Erndl u izjavi za list Bild. „Potrebni su nam", kaže, „veća brzina, kratkoročni akcijski plan i, prije svega, inovativni pristupi kako bi se ta sposobnost brzo postigla, osobito kada je riječ o preciznom oružju dugog dometa."

Zamjenica šefa zastupničke skupine socijaldemokrata (SPD), Siemtje Möller, ocjenjuje da bi bio „loš signal" ako se rakete srednjeg dometa ne bi rasporedile. Ona poziva na ubrzavanje europskog projekta ELSA i na provjeru „kako se jaz do proizvodnje raketa ELSA može premostiti suradnjom s drugim zemljama, primjerice s Ukrajinom". Krstareće rakete Tomahawk trebale su poslužiti jačanju njemačkih sposobnosti odvraćanja sve dok vlastiti europski razvoj raketa srednjeg dometa u okviru projekta ELSA ne postane dostupan – negdje između 2030. i 2032. godine. U međuvremenu je Ukrajina ne samo masovno proširila svoje sposobnosti kada je riječ o dronovima – ta zemlja, kako sama tvrdi, sada također razvija rakete sposobne pogađati ciljeve duboko unutar teritorija Rusije.

Video