Mladi ljudi iz Hrvatske najviše su zabrinuti zbog rasta cijena i smatraju da bi se Europska unija u sljedećih pet godina trebala orijentirati na rješavanje tog problema. Čak 41 posto od anketirana 1003 Hrvata u dobi od 16 do 30 godina u periodu od 25. rujna do 2. listopada 2024. smatra taj problem gorućim i traži angažman EU, kaže jučer objavljeno istraživanje Eurobarometar o mladima. Ta je brojka u skladu s prosjekom i ocjenom raspoloženja diljem EU (40 posto), gdje upravo ta tema – rastuće cijene – najviše zabrinjava mlade. Za usporedbu, najzabrinutiji zbog rasta cijena i potrebe da EU intenzivira napore u tome su Francuzi – njih čak 47 posto – te Nizozemci (52 posto), u susjednoj Sloveniji taj postotak iznosi 43 posto, isto kao i u Mađarskoj, dok je u Njemačkoj isto kao i u Hrvatskoj – 41 posto. Među opuštenijima su Španjolci i Austrijanci, gdje samo 35 posto ispitanika vidi to kao ključnu temu u sljedećem razdoblju. Najmanje zabrinuti su, uz Luksemburžane, Rumunji (23 posto).
Mladi u Hrvatskoj u istoj su mjeri kao i zbog cijena zabrinuti i zbog gospodarskog stanja i otvaranja radnih mjesta (41 posto), što je značajno više od europskog prosjeka (31 posto) i u samom europskom vrhu. Na toj temi najviše inzistiraju Grci (43 posto), dok su Hrvati i Španjolci drugi s po 41 posto. Ta tema najmanje brine Nizozemce (19 posto) te Austrijance (20 posto) i Nijemce (24 posto), Slovenci su pak na 30, a Mađari na 36 posto. Treća tema koju mladi Hrvati navode da bi trebala biti europski prioritet u sljedećih pet godina je socijalna zaštita, socijalna skrb i pristup zdravstvenoj skrbi. Tu predvode Bugari (40 posto), slijede Danci (39), a onda odmah Hrvati s 37 posto, dok je europski prosjek 29 posto. Najzadovoljniji su očito Nijemci (20 posto), a Slovenci su na 30 posto. Stanovanje kao tema najviše zabrinjava Nizozemce i Portugalce (42 posto), potom Slovence (35 posto) i Čehe (34 posto), a najmanje Talijane (samo 9 posto). Hrvati jesu u gornjem dijelu ljestvice, ali ne previsoko – 28 posto ispitanih smatra da se EU treba više angažirati, slično kao i Mađari (28). Istraživanje je obuhvatilo i načine informiranja. U EU su društvene mreže glavni izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima za 42 posto ispitanika u dobi od 16 do 30 godina, a televizija je drugi najpopularniji izvor. Mlađi sudionici (16 do 18 godina) više se oslanjaju na društvene mreže (45 posto), a 29 posto kao izvor informacija navodi prijatelje, obitelj ili kolege. Ispitanici u Hrvatskoj (16 do 30 godina) o aktualnostima se uglavnom informiraju na društvenim mrežama (48 posto). Slijedi televizija (40 posto) te portali (32 posto).
FOTO Deseci tisuća ljudi okupili se na prosvjedu, a Vučić je imao skup: 'Propala im je obojena revolucija!'