"Ja sam inače sebe svjestan, znam naime da sam pravi Hrvat i k tome Zrinski", napisao je 1659. godine u pismu svom prijatelju zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ručiću Nikola VII. Zrinski, hrvatski ban čija smrt nikad nije do kraja razjašnjena. Iduće godine obilježit će se 360 godina od njegove pogibije u lovu u kuršanečkom lugu, nekoliko kilometara od palače Zrinskih u Čakovcu. Je li doista na njega nasrnuo ranjeni vepar ili je ban upao u zasjedu po nalogu bečkog dvora?
Nikola je, kako kaže povjesničar dr. Hrvoje Petrić, rođen u Čakovcu 3. svibnja 1620. kao pripadnik ugledne plemićke obitelji, koji se nakon smrti oca, bana Jurja Zrinskog 1626., u djetinjoj dobi našao u poziciji da je morao brzo preuzimati odgovornost, biti fleksibilan, steći znanje i naučiti kako se osloniti na vlastite snage.
Misterij smrti hrvatskog bana: Ni nakon 360 godina nije razjašnjena smrt Nikole VII. Zrinskog
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Brat Zlatka Dalića otkriva za VL: 'Povrijedilo ga je ono što su mu radili, a postojali su i snažni pritisci...'
Emotivno doživljavam nastupe svih selekcija Hrvatske, ne samo u nogometu, a sad kada Zlatko više nije na klupi, normalno da će mi biti manje stresno, kaže Miran Dalić
Dronovi su noćna mora za sve koji se 'late mača'. I vode ratove u pat-poziciju
Dronovi svaki rat vode u pat poziciju. No, to ne znači da bi mogli i donijeti mir. Velikim silama gordost nikad neće dozvoliti da prihvate realnost.
Prao sam auto sa Seanom Conneryjem, Peléov autogram čuvam i danas, a supruga je moj najveći dobitak u životu
Doajen hrvatskog sportskog novinarstva Edo Pezzi karijeru je započeo kao fotoreporter, završio kao dobitnik Državne nagrade za životno djelo, a u prvom dijelu razgovora za Večernji list govori o svojim počecima, pustolovinama iz Londona i upoznavanju sa suprugom Senkom
Naši mladi koji pisanje prepuštaju strojevima odrekli su se razmišljanja
Zaboravili smo zašto se piše esej na maturi, a on se piše kao podsjetnik na svrhu pisanja uopće: čovjek, da bi bio misleće biće, različite činjenice, doživljaje i koncepte slaže u glavi u suvislu cjelinu; tu cjelinu pretvara u rečenice i priopćava drugima kako bi ostvario svrhu svojeg života; pisani trag te djelatnosti dokaz je njegove ljudskosti.
Japanski i španjolski znanstvenici demantirali Thompsona: Nije istina da nitko ne ide ulijevo na križanju staze!
Bilo bi zanimljivo istražiti i skretanja naših političara, te debelo zaštićene vrste preletača, koji pokazuju neobične obrasce ponašanja. Boška Ban, na primjer...