UGLEDNI ZNANSTVENIK

Miroslav Radman: 'Dosta panike, korona nije opasna za većinu ljudi, virus će izumrijeti'

Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Miroslav Radman: 'Dosta panike, korona nije opasna za većinu ljudi, virus će izumrijeti'
16.10.2020.
u 14:45
Zaključno je podijelio neka svoja promišljanja, kao genetičar, što bi se moglo dogoditi s virusom.
Pogledaj originalni članak

Poznati znanstvenik i član Vladina Znanstvenog savjeta Miroslav Radman bio je gost N1 Studija gdje je govorio o koronavirusu i smrtnosti, a dao je i neka svoja predviđanja kao genetičar kako bi se virus mogao razvijati.

"Jako se malo može predvidjeti s obzirom na širenje COVID-19. Dovoljno su ljudi pametni da ne predviđaju jer nemamo elemente predviđanja budućnosti", kazao je kao odgovor na pitanje jesu li se mogle predvidjeti današnje brojke.

"Najvažniji podatak jest koja je posljedica tih zaraza. Većina je asimptomatska i smrtnost jako opada s vremenom, tako da ne treba paničariti. Bilo bi dobro znati zašto smrtnost opada, ne opada samo zato što se zaražavaju i mlađi ljudi, pogotovo tijekom ljeta. Interesantna je opservacija da smrtnost jako opada s obzirom na veljaču i ožujak", kazao je Radman.

Kakvu poruku šalje znanost?

"Znanost šalje poruku da bi bilo bolje da imamo više vremena da bolje istražimo prirodu ovog virusa. Što su ljudi krhkijeg zdravlja, posljedice po njih su veće", dodao je.

"Mislim da je dobro ići dva koraka unatrag i zapitati se – u Hrvatskoj svake godine umre 51.000, 52.000 ljudi zbog raznih uzroka, 330 je umrlo od COVID-19. Samo po sebi, kada ništa ne bismo znali, nitko se ne bi strašno uplašio što na 51.000, 52.000 mrtvih godišnje zasad ima 330, možda 350 koji se pripisuju virusu", kazao je.

"Pokušavam to dignuti na čisto akademski način, razmišljati hladne glave, jer se inače stvara previše šuma i, psihički, odgovor ljudi može isto izaći iz okvira normale i imati više štete nego ovaj direktni, biološki efekt virusa", dodao je.

"Vjerujem da nitko ne bi želio biti inficiran, naravno da se treba bojati, spriječiti onoliko koliko možemo i koliko je razumno, ali nikada se nećemo osloboditi svih bolesti. Život s rizikom je normalna stvar, ništa nije opasnije po život nego živjeti. Smrtnost se povećava s petom potencijom vremena koji živimo. Život i smrt su u jedinstvu", pojasnio je.

Dodaje, međutim, kako smatra da osobe koje se bave javnim zdravstvom rade dobar posao.

"Zamislite da znanstveno vijeće ili ja osobno kažem: "Samo se relaksirajte, pravite se kao da se nište ne događa" i onda da bude 100.00 mrtvih. Ne može se govoriti protiv tog principa opreza jer svaki život dragocjen.

Ali s druge stane, otprilike jedan posto populacije umire svake godine ako nema rata ili neke grozne epidemije. Jedan posto se rađa i to vam je život. Umire se i rađa se, a na ljudima koji su odgovorni za javno zdravlje jest da se potrude da što manje ljudi umire i oni jako dobro obavljaju svoj posao", istaknuo je Radman.

Zaključno je podijelio neka svoja promišljanja, kao genetičar, što bi se moglo dogoditi s virusom.

"I znanstvenici kada nemaju podatke ne mogu biti funkcionalno znanstvenici ako nemaju podataka. Ja, kao genetičar, predviđam da će virus izumrijeti akumulacijom mutacija, svojih vlastitih pogrešaka u kopiranju, jer ti virusi koji imaju RNK, a ne DNK kao genom mutiraju oko 100.000 puta više.

Virus će možda izumrijeti od genetske smrti ako akumulira toliko mutacijskih pogrešaka. I to predviđam jer nemamo podataka za budućnost koja je po definiciji nepoznata", rekao je.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 21

DU
Deleted user
15:15 16.10.2020.

Jedni govore ovako, drugi računaju isključivo smrtnost, usput se ismijavaju svim hrvatskim epidemiolozima koji u obzir uzimaju sve komplet pa i one kojima je potreba za bolničkim liječenjem, a čiji broj se uvijek nekako kreće oko 10% od ukupnog broja zaraženih. Nitko ne postavlja pitanje da li rizične skupine svih dobi imaju za dodatke prehrani, a to bi pitanje trebali baš postaviti takvi kojima par tisuća kuna nije problem za to izdvojiti. Takvi si to bez problema priušte, ali da li ih je briga za druge? Naravno, uz informacije što i koliko. Čak i samo informacije velikoj većini također nisu dostupne. HZZO je prošli mjesec dao preporuku za D vitamin pa kako s tim, da li ljudi znaju za to, da li ide na recept, da li se to daje itd. Onda, da li ima dovoljno lijekova za sve jer veledrogerijama se ne plaća redovito pa je svaki čas neki zastoj. Znam samo da usmjeravanje na ismijavanje, nepoštivanje i omalovažavanje kompletnog stručnog kadra, nikada nije nikome pomoglo. Naravno, to ne znači da kritike stanovništa prema stručnim pojedincima u zdravstvu ne bi trebalo biti.

ZA
!zagreb!
18:24 16.10.2020.

Radmane ali to očito nije u interesu vladajućih. Mislim izvještavamo tko ima prehladu. Osobno znam 12 ljudi koji su imali koronu od 3 godine do 67 godina i nikome ništa nije bilo. Smrtnost je manja nego na prometnicama. Ali daj majmunu mobitel, tv i napiši što god želiš i majmun sluša. Jer uopće nije logično da vladajući ne žele malom čovjeku dobro. To se nikad nije dogodilo u povjesti.

SV
sveznam1
14:51 16.10.2020.

Radna hipoteza na putu prema rješenju može biti pretpostavka da će se s ovim virusom dogoditi slično kao i s virusom AIDS-a. Nakon 40 godina, koliko se traži cjepivo za AIDS, njega i dandanas nema. On prebrzo i previše mutira. Mutira po kopiranju svog genoma i mijenja se po svakom kopiranom sloju. To je milijun puta češće nego što se mijenja naš genom. Koronavirus mutira deset puta rjeđe od virusa AIDS-a, ali to je još uvijek 100.000 puta učestalije nego naši geni. Jedan od tri koronavirusa koji izlaze iz iste stanice nosi jednu novu mutaciju. To je previše za naš imunosustav koji se iscrpi stvarajući stalno neko novo antitijelo. Virus AIDS-a je stavljen pod kontrolu kroz tri kemoterapije direktno protiv razvoja virusa. Cjepivo nije uspjelo jer virus trči brže od imunosustava. Teško da će uspjeti i s koronavirusom jer on još uvijek previše mutira i previše se mijenja. Mi imamo dobar imunitet, ali dok razvijemo antitijela, već su se razvile nove varijante..