Šefovi država i vlada pristižu u Haag na povijesni summit NATO-a na kojemu se očekuje značajno povećanje cilja izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a svake zemlje saveznice. Hrvatsku na summitu predstavlja predsjednik Zoran Milanović, a u delegaciji su još i ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
S ministrom Anušićem razgovaramo u ekskluzivnom video-javljanju sa summita o tome koliko će ozbiljno Hrvatska shvaćati novi cilj od 5 posto BDP-a, kakve nove ciljeve sposobnosti Hrvatska preuzima na ovom summitu i o drugim pitanjima.
Šefovi država i vlada 32 zemlje saveznice imaju svoj sastanak sutra i to je najvažniji dio summita, a večeras ministri obrane imaju sastanak u svom formatu i ministri vanjskih poslova u svom zasebnom formatu. Za to vrijeme šefovi država i vlada će večeras biti na svečanoj večeri koju za njih upriličuju kralj Nizozemske Willem-Alexander i kraljica Máxima od Nizozemske. Američki predsjednik Donald Trump na putu je prema Haagu.
- Odluka će biti donesena, ta odluka je jedinstvena i mi ćemo do 2035. morati uskladiti naše proračune, usmjeriti ta sredstva, biti jači i kompaktniji kao NATO savez - rekao je ministar Anušić o očekivanoj odluci o izdvajanjima za obranu u visini 5 posto BDP-a svake zemlje saveznice godišnje. Unutar tih 5 posto, 3,5 posto BDP-a odnosi se na strogo vojna izdvajanja, a 1,5 % na ulaganja koja su samo povezana s obranom, dakle mogu biti i civilne i vojne namjene.
• Koliko ozbiljno Hrvatska doživljava taj novi cilj od 5 posto BDP-a, ako neke zemlje, poput Španjolske, već sad dobivaju svojevrsno izuzeće i već sad govore da podržavaju takvu izjavu ali da neće implementirati taj cilj?
- Kao članica NATO-a, kao saveznik, ja smatram da moramo ispoštovati ako nešto donesemo kao odluku. Što god, kako god, dio smo ovog saveza i trebamo se ponašati kao saveznik koji je korektan i koji je dosljedan. Kad govorimo o Španjolskoj, mislim da će se to ipak sutra definirati, da će biti sve ok. Drugačije sigurnosnu situaciju u Europi promatra Španjolska, a drugačije Poljska, Finska, baltičke zemlje, i drugačije promatra Hrvatska, naravno - kaže ministar obrane Ivan Anušić.
Pitanje o tome koliko Hrvatska ozbiljno doživljava novi cilj nameće se i zbog toga što je predsjednik Republike Zoran Milanović također, slično kao i španjolski premijer Pedro Sanchez, ranije govorio da podržava izjavu NATO-summita, ali da Hrvatska taj cilj neće doseći.
- Govorimo o našoj sposobnosti, možemo li to ili ne možemo. Ne govorimo o političkoj volji, nego o sposobnosti. Sposobnost moramo razvijati da bismo te novce usmjerili. Moramo jačati naše kapacitete, industrijske, proizvodne, generalno ekonomske koji se tiču sigurnosne infrastrukture. Ali politički je to odluka da ili ne. Mi smo politički odlučili, i koliko razumijem Predsjednik će politički odlučiti, da je to "da". Govorimo o 2035., to je za deset godina, niti ću ja sigurno biti ministar obrane, niti će premijer biti premijer, niti će predsjednik biti predsjednik. Sad je pitanje postoji li ta politička odluka. U ovom trenutku postoji. Postoji li sposobnost? E, nju moramo razvijati - kaže Anušić.
• Unutar cilja od 5 posto, 3,5 posto se odnosi na strogo vojna ulaganja, a 1,5 posto na ulaganja u infrastrukturu koja može biti dualne namjene, i vojno i civilno. Gdje bi Hrvatska mogla naći projekte za tih 1,5 % i kakvi su to projekti?
- Jedan od prvih projekata je zračna luka u Zadru, koja će biti povezana na morsku luku u Zadru i transport svega onoga što će u budućnosti biti potrebno, nadamo se da ne, ali transport NATO trupa. Riječka luka, pruga koja povezuje Rijeku prema Varaždinu i Mađarskoj. Koridor Vc. Mostovi. Proširenje nekih pista zračnih luka, ne samo u Zadru, nego i drugdje. Sva moguća infrastruktura koja se tiče ne samo prometnica, željeznica, aerodroma, nego govorimo i o atomskim skloništima. Govorimo o infrastrukturi koja će biti korištena u slučaju velikih ugroza. Ne moraju to biti vojne ugroze. To mogu biti prirodne katastrofe, kojima nažalost svjedočimo. To će sve ulaziti u tih 1,5 % i ta sva infrastruktura, jačanje komponente civilne zaštite, se računa. Te će projekte financirati i europski ReArm program i SAFE program - objašnjava ministar Anušić.
• Na summitu se definiraju i novi ciljevi sposobnosti. Očito Hrvatska sutra preuzima i puno ambicioznije ciljeve sposobnosti. Možete li nam o tome govoriti? Činjenica je da Hrvatska nije uspjela ostvariti NATO-ove ciljeve sposobnosti koji su definirani 2017., pa onda i 2021. godine. Nemamo baš dobar rezultat u ispunjavanju tih ciljeva, a oni se sad povećavaju. Kako možemo biti sigurni da ćemo ispuniti te ciljeve sposobnosti?
- Mi te ciljeve sposobnosti moramo ispuniti. To je moja zadaća i zadaća Vlade RH. I počeli smo ih ispunjavati vrlo ozbiljno i dinamično u proteklih nekoliko godina. Samim povećanjem proračuna za obranu, koji je udvostručen od 2017. do danas, i svih onih stvari koje smo proteklih godina prezentirali hrvatskoj javnosti. Da smo kasnili, jesmo, ali…
• Ali nemamo brigadu srednjeg pješaštva koja je bila definirani cilj sposobnosti?
- Tako je, cilj sposobnosti je srednja brigada, sad je cilj sposobnosti teška brigada, ali o tom ćemo razgovarati u nekim drugim okvirima, drugim formatima, i u ovom trenutku ne mogu govoriti do koje razine dolazimo. To su visokoklasificirani podaci koje ne mogu reći. Ali, bitno je naglasiti da sad u ovom trenutku razvijamo sposobnosti protuzračne obrane, zračne kontrole kroz radarske sustave, osnažujemo Hrvatsku ratnu mornaricu korvetama… Naravno, tu su tenkovi, tu su Bayraktari, tu su Himarsi, tu je opremanje Rafala opremom koju Rafali nose ispod krila. Jednostavno, sustav će se osnažiti ne samo u smislu opreme, nego i kroz kadrovski dio, kroz ljude koje ćemo imati unutar sustava Oružanih snaga. Koje ćemo na neki način ne mobilizirati, nego zainteresirati za rad i karijeru u Oružanim snagama. Sve je to jedan veliki, ozbiljan posao koji je težak, slojevit. I, naravno, obnova vojne infrastrukture, od vojarni pa nadalje.
• Treći stup onoga što se se dogovara na summitu, pored većeg postotka BDP-a izdvajanja za obranu, pored novih ciljeva sposobnosti, je i pokretanje vojne proizvodnje u Europi. Koliko su tu realne šanse da to pokrenemo i u Hrvatskoj, a koliko su samo nadobudne želje?
- U ovom trenutku imamo 15-ak tvrtki koje rade obrambenu industriju. HS Produkt, Šestan-Busch, Dok-Ing… To su tvrtke koje rade velike poslove za oružane snage, ne samo za nas u Hrvatskoj, nego i za izvoz. Kad govorimo o dodatnoj proizvodnji, jačanju proizvodnje, tražimo partnere. Ti partneri će biti netko s kime imamo velike ugovore. U ovom trenutku pregovaramo s Nijemcima oko sekundarnog investiranja njemačkih tvrtki od kojih uzimamo tenkove. Naravno, razgovarat ćemo i s onima od kojih budemo kupovali korvete. Što se tiče naše individualne proizvodnje, možemo preuzeti proizvodnju malih FPV dronova. To su borbeni dronovi koje proizvodi Hrvatska samostalno, bez ijednog dijela koji dolazi recimo iz Kine. Referiram se na neke medijske naslove u kojima se omalovažavaju ti projekti na način kao da ih preko Temua naručujemo iz Kine. Nijedan njihov dio nije iz Kine. To su dronovi koji će vrlo brzo biti u francuskim oružanim snagama, koji već rade s turskim oružanim snagama i koji rade s hrvatskim oružanim snagama. Dvjesto tisuća godišnje već proizvodimo, možemo vrlo brzo proizvoditi do pola milijuna, a ako preuzmemo vodeću ulogu unutar NATO-a možemo proizvoditi i nekoliko milijuna - poručio je ministar Anušić.
Demokratski donešena politička odluka američkog predsjednika koju su svi ostali dobrovoljno prihvatili. Kao nekada Staljinove u Internacionali.