'Ako ne možemo s drugima, bar da sa Srbijom pokušamo riješiti pitanje granice'

Premijer Zoran Milanović predvodio je hrvatsko izaslanstvo na summitu zemalja zapadnog Balkana koji se pod njemačkim pokroviteljstvom zbivao u Berlinu. Novinarima je otkrio o čemu je razgovarao s kancelarkom Angelom Merkel i liderima ostalih zemalja regije.

– Razgovarali smo s partnerima s tzv zapadnog Balkana, gdje smo i mi politički bili do jučer, i ja ovo ocjenjujem kao jednom jako dobrom političkom manifestacijom, na kojoj je bilo govora i o politici i o projektima. Tako smo razgovarali i o prometnim pravcima, o svemu pomalo. Dakle, ovo je na neki način jedna relaksirajuća forma, ako tako mogu reći, a toga regiji nedostaje. Kao što znate, Hrvatska nažalost do dana današnjeg ni s jednom bivšom jugoslavenskom republikom nema ugovor o granici. To vidim kao jedan od zadataka pred sobom i pred Vladom da barem pokušamo sa Srbijom, ako ne ide s drugima, doći do rješenja pitanja granice. Za to je potrebno mnogo strpljenja, katkada i kompromisa. Sa Slovenijom smo se natezali 20 godina i sad smo na arbitraži. Trebalo je to biti gotovo puno prije – kazao je premijer Milanović.

Na jednoj ste fotografiji iz ureda kancelarke Merkel vi i Vučić, držite jednu kartu i objašnjavate joj nešto. O čemu je bila riječ, je li to bio razgovor o granicama?

– Ne, to je bio razgovor o Jadransko-jonskoj autocesti (smije se).

O čemu ste konkretno s time u vezi razgovarali?

– Angela Merkel ne drži banku, ona nije bankar. Taj novac i te investicije nalaze se drugdje, ali dobro je ljude animirati za takve stvari jer oni o njima ne znaju ništa. Ne možete očekivati da se njemačka kancelarka bavi prometnim pravcima u JI Europi, ali to je prilika da se razgovara, da se pokaže i da se vidi što je Hrvatska sama napravila. Dakle, u ovoj grupi zemalja Hrvatska je valjda jedina koja je, uz manjim dijelom Sloveniju, uložila golemi novac u svoje autoceste i to sama platila. Plaća skupe rate kredita i danas. Nama ti prometni pravci trebaju. To ne isključuje Pelješki most koji će, ako sve bude prema planu, ići prvi, a ovo je na malo dužem štapu. Ali Jadransko-jonska autocesta je način da se hrvatske autoceste i prema sjeveru i prema jugu pune cijele godine. A to je onda novac, cestarine, na tome treba početi raditi odmah, ne samo pričati. Ali ovo ovdje nije centralno mjesto za taj razgovor, to je prije svega Bruxelles.

U deklaraciji stoji da će njemački biznis sektor davati poticaje uvozu roba sa zapadnog Balkana?

– Da, ali mi smo država članica Europske unije. To se ne odnosi na Hrvatsku, ovo su države koje su izvan režima slobodnog tržišta. Hrvatska je ovdje kao članica Europske unije.

>>'Ovo je prilika da se Njemačkoj predstavimo kao energetski lideri regije'

>>Merkel: Raspravljat ćemo o novim sankcijama Rusiji