Manje od četvrtine kućanstava EU s djecom, a najviše obitelji ima ih jedno

U Europskoj uniji sve je manje kućanstava s djecom. Podaci Eurostata pokazuju da od 202 milijuna kućanstava u Uniji u njih manje od četvrtine žive djeca (23,6%). A i u onim kućanstvima EU koja imaju djecu do 17 godina to znači da većinski imaju samo jedno dijete. Naime, lani je među kućanstvima s djecom u Uniji njih 49,8% imalo jedno dijete, 37,6% ih je imalo dvoje djece, a 12,6% troje ili više djece. Naravno, postoje znatne razlike po državama. Najveće udjele kućanstava s djecom imaju Slovačka (35,6%), Irska (31%) i Cipar (28,6%), a nasuprot njima najniže udjele kućanstava s djecom imaju Finska (18%), Litva (19,6%) i Njemačka (20,1%). Premda u članicama EU među obiteljima s djecom prevladavaju ona s jednim djetetom, to nije slučaj s Nizozemskom, u kojoj je više obitelji s dvoje djece nego s jednim.

Kada se po strani ostave iznimke, podaci Eurostata jasno pokazuju da je lani u Uniji najviše bilo kućanstava s odraslim samcima bez djece (75 milijuna), zatim kućanstava u kojima žive parovi bez djece (49,1 milijuna) te ostalih tipova kućanstava bez djece (30,5 milijuna). Inače, ostali tipovi kućanstava odnose se na kućanstva s dvije ili više odraslih osoba koje nisu par. Među 202 milijuna kućanstava EU samo je njih 30,3 milijuna u kojima žive parovi s djecom, zatim 11,3 milijuna ostalih tipova kućanstava s djecom te oko 6 milijuna samaca s djecom.

Više je uzroka, od ekonomskih, društvenih i drugih, zbog kojih je u prosjeku sve manje djece u državama i kućanstvima EU, a čije rješavanje je, očito, prezahtjevno za preplaćenu i usporenu vojsku birokrata Unije. Stoga se zemlje pojedinačno nose i bore s vlastitim demografskim izazovima. Kada je riječ o Hrvatskoj, od 1,45 milijuna kućanstava, u njih 378 tisuća lani su živjela djeca do 17 godina. Među nešto više od petinom kućanstava s djecom 12% ih ima jedno dijete, 10% dvoje, dok samo 3,8% kućanstava ima troje i više djece.

U cijeloj EU najbrže rastu samačka kućanstva i njihov broj se povećao između 2015. i 2024. za 16,9%, dok se ukupan broj kućanstava povećao za 5,8%. I udio parova bez djece u skoro jednom desetljeću rastao je preko pet posto, a udio parova s djecom smanjio se za 4,4%. Na razini Unije 8% djece živi u kućanstvima u kojima nitko nije zaposlen, što je također zabrinjavajuće, a u Hrvatskoj je je taj udio dvostruko niži (3,8%).

Kućanstva s troje ili više djece rijetkost su u državama Unije, a najviše ih je razvijenim zemljama. Prednjače Irska koja među kućanstvima s djecom ima više od petinu obitelji s troje ili više djece, Švedska (18,1%) i Finska (17,4%). Kad je riječ o rastu samačkih kućanstava, najveći porast (19,8%) zabilježen je u dobi od 64 godine. Gotovo trećina građana EU od 65 i više godina bili su samci, a desetina mladih od 18 do 24 godina živjela je sama.