Prema posljednjim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2022. godini u Hrvatskoj je maligna bolest dijagnosticirana kod 92 djece: 43 djece u dobi 0–4 godine, 21 dijete u dobi 5–9 godina te 28 djece u dobi 10–14 godina. Oboljelo je 47 dječaka i 45 u djevojčica. Najčešći tipovi raka bile su leukemije (32 slučaja), maligni tumori mozga (11 slučajeva) i maligni tumori bubrega (9). U 2023. godini u Hrvatskoj je od maligne bolesti umrlo 16 djece, objavio je HZJZ u povodu mjeseca rujna, posvećenog podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi.
Procjenjuje se da svake godine u svijetu od raka oboli oko 400 tisuće djece i adolescenata do 19 godina, a stopa preživljavanja ovisi o regiji. U većini zemalja s visokim prihodima preživljavanje je 80%, a u zemljama s niskim i srednjim prihodima samo 20%. Podaci velikog europskog istraživanja iz 2018. objavljenog u časopisu Lancet kazuju da je petogodišnje preživljenje od malignih bolesti u djece u Hrvatskoj usporedivo s drugim europskim zemljama, te za akutne limfatične leukemije iznosi preko 85 %, dok je za ukupne tumore u dječjoj dobi nešto preko 80 %. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2018. uz podršku St. Jude Children’s Research Hospital pokrenula Globalnu inicijativu za rak kod djece, s kojom se pruža podrška i tehnička pomoć vladama u osmišljavanju i održavanju visokokvalitetnih programa liječenja oboljele djece od raka. Cilj je postići barem 60% preživljavanja za svu djecu oboljelu od raka do 2030. godine.
Među najčešćim oblicima dječjeg raka su leukemije, tumori mozga, limfomi, te solidni tumori poput neuroblastoma i Wilmsovog tumora. Većina raka kod djece nema poznati uzrok, a kako prevencija kod djece često nije moguća, ključna strategija za poboljšanje ishoda je pravodobna i točna dijagnoza te učinkovito liječenje i individualizirana podrška.
Prema Organizaciji za dječji rak i leukemiju (Children's Cancer and Leukaemia Group, CCLG), najčešći simptomi raka kod djece su: umor i/ili blijeda koža, česte upale, primjerice uha, grla ili pluća, perzistentni simptomi koji podsjećaju na gripu, krv u urinu ili stolici, lako nastajanje modrica ili osipa, znojenje ili groznice - posebice po noći, neprestani bolovi, npr. kostiju, zglobova, leđa ili nogu, a koji se mogu pogoršavati noću, zatim neobjašnjivo šepanje ili slabost nogu, problemi poput proljeva, zatvora ili boli prilikom pražnjenja crijeva, kvržice, oticanje ili slične promjene na tijelu, promjene na oku (poput bijelog sjaja u oku, što se najčešće može vidjeti na fotografijama), gubitak kilograma ili teško dobivanje na tjelesnoj masi, promjene madeža, konstantan plač i vrištanje kod male djece, a specifično za tumore mozga su glavobolje, vrtoglavica, nespretnost.
Rak je naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz premalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.
Točna i pravovremena dijagnoza nužna je kako bi se mogla odrediti odgovarajuća terapija, koja često uključuje kemoterapiju, kirurški zahvat i/ili radioterapiju. Djeci je također potrebna sveobuhvatna skrb koja uključuje praćenje rasta i razvoja, pravilnu prehranu i psihosocijalnu podršku, što zahtijeva suradnju multidisciplinarnog tima.