ŽIVNULO TRŽIŠTE NEKRETNINA

Kvadrat u Zagrebu 2000 €, evo na što kupci najviše obraćaju pozornost

Foto: Borna Filic/PIXSELL
Izgradnja u Podbrežju
Foto: Večernji list
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Projekt "Izgradnja i unapređenje infrastrukture u luci Slavonski Brod" vrijedni su gotovo 110 milijuna kuna
11.01.2021.
u 22:47
U zagrebačkom Maksimiru nemoguće je naći novu zgradu za manje od 3000 eura po kvadratu
Pogledaj originalni članak

Početak nove godine u poslovnom je smislu odličan. U očekivanju novog natječaja za subvencije kupci su ponovno počeli pregledavati nekretnine. Najam stanova je više nego dobar jer jako puno klijenata iz centra Zagreba ide prema drugim dijelovima – kaže Peđa Kovačević, vlasnik jedne zagrebačke agencije za posredovanje nekretninama. Potres je preplašio neke stanare koji žive u centru Zagreba te su se odlučili preseliti u druge dijelove grada.

– Sad se najviše gleda godina gradnje, kvaliteta zgrade i konstrukcije – kaže Kovačević. Potvrđuje to i Dubravko Ranilović, prvi čovjek komorskog udruženja nekretnina, koji kaže da je glavna tema razgovora, bilo da se kupuje ili unajmljuje, količina armiranog betona i kvaliteta gradnje. Statistike pokazuju da i dalje postoji veliki pritisak na rast cijena stanova, pogotovo u Zagrebu i priobalju, dok je u ostalim dijelovima zemlje uglavnom prisutan pad. Nove su nekretnine u Zagrebu u prvom dijelu 2020. godine poskupjele oko 15 posto, drugdje je zabilježen pad od pet posto.

Foto: Večernji list

Ranilović kaže da je trenutačno novogradnja traženija, a očito i to utječe na cijene. U centru Zagreba gotovo da i nema prodaje nekretnina u starijim zgradama. Inače, godinu dana uoči pojave korone u Hrvatskoj je sagrađeno oko 4000 stambenih zgrada s 10,5 tisuća stanova. Većina investitora su fizičke osobe, ljudi koji grade kuće (takvih zgrada s jednim stanom bilo je 2280), dok su za tržište te godine isporučene 943 zgrade s točno 7420 stanova.

U Zagrebu je u prvom dijelu prošle godine kvadrat novog stana prosječno stajao 14.300 kuna, a drugdje u Hrvatskoj bio je u prosjeku 2000 kuna jeftiniji. No, kao i svi prosjeci, ni ovaj ne pokazuje raspon cijena. Trenutačno se, na primjer, nudi novogradnja u Španskom za 1750 eura po četvornom metru, ali se u jednoj zgradi na Britancu kvadrat prodaje i za 5500 eura. Vlasnik zagrebačke agencije Boro Vujović kaže da je u Maksimiru nemoguće naći novu zgradu ispod 3000 eura po kvadratu, u pojedinim dijelovima Trešnjevke također, a u pripremi je gradnja još jedne nove zgrade na Britancu, gdje bi stanovi mogli stajati i 7000 eura po kvadratu.

– Ima ljudi koji žele živjeti u centru koja god cijena kvadrata bila – kaže Vujović.

– Prema kvadraturi novosagrađenih objekata, najdinamičnije je u Zagrebu te u Zadarskoj županiji, koja je po novim kvadratima gotovo dostigla glavni grad. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska županija. Tržište stanova ostalo je aktivno i u teškoj 2020. godini, većim dijelom zahvaljujući državi i njezinim subvencijama, a samo u rujnu država je odobrila nešto više od 4000 subvencija za kupnju stana ili gradnju kuće. U četiri godine je tako “zbrinuto” oko 17.000 obitelji, a novi krug subvencija očekuje se idućih tjedana. Ove je godine za subvencionirane stanare država osigurala 263 milijuna kuna, od čega je 50 milijuna kuna namijenjeno novim korisnicima.

– Volumen trgovanja ipak nije ni blizu onome što smo imali do pojave epidemije – kaže Ranilović. Izostali su, naravno, i strani kupci koji dominiraju među novim vlasnicima u priobalju.

MacroHub Ekonomskog fakulteta Zagreb izradio je regionalni indeks cijena stanova na osnovi cijena prodanih stanova u razdoblju od 2010. do 2019. iz baze podataka Burze nekretnina. Po njima, obalne regije iskusile su znatan pad cijena. Najjače smanjenje, kako traženih, tako i ostvarenih cijena, primjetno je u Istri i na sjevernom Jadranu. U Dalmaciji se dogodio oporavak cijena nakon 2015., kao i u Zagrebu, no u 2019. i ondje je zabilježen znatan pad cijena. Kretanja u drugim dijelovima zemlje prilično su stabilna, ali je opseg prodaje mali. Više transakcija (168) bilo je samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 75

PU
Pukovnik
23:29 11.01.2021.

Ovo je stvarno farsa. U zemlji u kojoj je razlika prosječne plaće i cijene m2 stana apsurd vrijednost nekretnina raste?! Dodatno smo imali dva potresa a to znači da stanovi u gradskoj jezgri ne vrijede apsolutno ništa jer je sve zdrmano. Da se ne spominje korona kriza koja će ostaviti strašne posljedice i osiromašiti ionako već siromašne ljude. Sad neki lešinare žele još i debelo zaraditi. Naša kriza je društvena kriza.

MU
Muncimir
23:32 11.01.2021.

Zar će se netko doživitno zadužiti kako bi planirao budućnost u ovoj moralnoj močvari u što je se pretvorila Hrvatska? Hvala HDZ-u i SDP-a! Nad Hrvatskim narodom izvršen je genocid. Prokleta pohlepna banda.

Avatar mileudarcina 1
mileudarcina 1
00:19 12.01.2021.

Maksimir tisuću petsto eura plafon, trenutno stanje, novogradnja oko tisuću osamsto do dvije tisuće eura zavisno od pozicije, istina je da su neki plaćali kvadrat i preko tri tisuće eura uz park Maksimir ali to je bila cijena prije potresa sada je to znatno palo, ovo je promotivni agencijski članak tako da nema veze sa stvarnim tržištem.