Kupovna moć u Hrvatskoj trećinu lošija od prosjeka EU

U godinu dana Hrvatska je smanjila zaostajanje za prosječnom razinom BDP-a za dva postotna poena te smo kraj 2019. godine dočekali s 35 posto nižom vrijednosti bruto domaćeg proizvoda u odnosu na prosjek EU.

Gleda li se kvaliteta života prema kupovnoj moći i individualnoj potrošnji kućanstava, tada se razlika za prosječnim razinama standarda spušta na 34 postotna boda, odnosno život je u Hrvatskoj za trećinu lošiji od prosjeka EU. Posljednjih 11 godina Hrvatska se, prema podacima o konvergenciji, nije maknula s mrtve točke te je prema prosječnim vrijednostima EU konvergirala samo za jedan postotni poen, sa 64 na 65 posto prosječnog BDP-a Europske unije.

Za to je vrijeme Češka smanjila zaostajanje s 85 na 92 posto prosječnog BDP-a Europske unije, Poljska s 56 na 73 posto, Rumunjska s 52 na 69 posto, Mađarska s 64 na 73 posto, Bugarska s 43 na 53 posto dok je Slovenija kao jedina tranzicijska ekonomija pala s 91 posto iz 2008. na 88 posto prosječnog BDP-a krajem 2019., objavio je Eurostat. Stvarna individualna potrošnja (AIC) kao mjera materijalne dobrobiti kućanstava kretala se uoči izbijanja epidemije korone od 59% prosječne europske kupovne moći u Bugarskoj do 135% u Luxemburgu.

Veći standard od prosječnog imalo je devet država članica, Njemačka je bila 23% iznad, a slijede je Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Švedska i Francuska, koje su sve zabilježile od 5% do 20% veću razinu od prosjeka Europske unije. Dvanaest država imalo je do 25 posto niži standard od prosječnog, šest država zaostaje za prosjekom od 25 do 35 posto i u toj je skupini predzadnja Hrvatska, ispred posljednje Bugarske.