Sobočan je danas jedan od vodećih proizvođača namještaja i opreme u ovom dijelu Europe. Ma i na cijelom Starom kontinentu. A krenuli su prije 25 godina iz garaže obiteljske kuće u Hlapičini – naselju na rubu Murskog Središća koje je tada imalo ravno 765 stanovnika. Osnivač i vlasnik Franjo Sobočan zaposlio je četvero radnika, a potom su uslijedile brojne neprospavane noći. Nije bilo uzalud, jer danas imaju 209 zaposlenih, a zadnjih godina ostvaruju prihode koji debelo prelaze 20 milijuna eura. Pored toga, za namještaj koji, osim što ga proizvode, također i sami dizajniraju, dobivaju prestižne nagrade na europskoj i svjetskoj razini.
Osim širenja prostornih kapaciteta tvrtka je nedavno u proizvodni proces uvela najsuvremeniju, robotiziranu, softverski upravljanu, umreženu tehnologiju za obradu drva, metala te akrilnog stakla i plastičnih materijala. Time se Sobočan svrstao u digitalizirane i tehnološki najnaprednije europske tvrtke u svojoj branši koje su spremne u kratkom roku isporučiti vrhunski proizvod u velikim količinama. S Franjom Sobočanom, čovjekom koji je pokrenuo jednu od uspješnijih hrvatskih poduzetničkih priča unatrag dva i pol desetljeća, razgovarali smo o tome što je bilo potrebno da njegova tvrtka dogura do pozicije lidera u proizvodnji namještaja, o tome kako uspijeva uskladiti poslovno i privatno jer poduzeće vodi sa svojim sinovima, o prebacivanju fokusa sa stranih na hrvatsko tržište, o tome kako je dva puta kretao iz nule...
Gospodine Sobočan, s obzirom na to da ovaj intervju radimo povodom četvrt stoljeća postojanja Vaše tvrtke, volio bi da mi odgovorite, ako se sjećate, gdje ste te 2000. godine mislili da će tvrtka Sobočan biti danas, a također me zanima gdje vidite tvrtku 2050. godine?
Da ste mi 2000. ponudili neki ugovor u kojem garantirate da će se moje, tek osnovano, poduzeće razviti do nekih dvadesetak zaposlenika i uspješno poslovati u tim okvirima sljedećih 25 godina – objeručke bih ga prihvatio! Moram priznati da sam maštao o današnjoj poziciji poduzeća, ali realno, tada si nisam dopuštao razmišljati o takvom uspjehu. Bilo je bitno preživjeti i polagano rasti. Iz današnje perspektive gdje tehnologija i umjetna inteligencija napreduju munjevitom brzinom, nije tako lako predvidjeti kakav nas svijet i kakvo tržište očekuje u 2050. godini. Ja svakako vidim Sobočan kao održivo poduzeće koje prati sve tehnološke trendove i na vrijeme reagira na promjene u navikama potrošača i potrebama kupaca. S vlasničke strane, to bi trebalo biti razdoblje u kojem treća generacija Sobočana postupno preuzima svoju ulogu u poslovanju poduzeća.
Idemo iz prošlosti i budućnosti u – sadašnjost. Kako tvrtka trenutačno posluje, na čemu je fokus, u što investirate?
Sobočan je vrlo uspješno poduzeće! To mogu bez ikakve pretencioznosti ustvrditi. Naša promišljena i ambiciozna investicijska strategija nam se isplaćuje. Od početka desetljeća investirali smo više od 10 milijuna eura u sva ključna područja poslovanja, prostorne kapacitete, najnovije proizvodne tehnologije, digitalizaciju procesa, razvoj novih proizvoda i tržišno pozicioniranje, ljudske resurse i zadovoljstvo zaposlenika te energetsku učinkovitost i održivo poslovanje. Upravo u tekućoj godini ubiremo plodove velikih ulaganja te ćemo istu završiti s rekordnim prihodima u povijesti poslovanja tvrtke, uz značajan rast dobiti. U sljedećim godinama fokus nam je brendiranju Sobočana i širenju tržišta te poslagivanju portfelja kupaca i projekata kako bi maksimizirali koristi svih provedenih investicijskih projekata.
Vaši prihodi su posljednjih godina snažno rasli. Što je bilo ključno za taj skok? Može li se, i kako, slična stopa rasta nastaviti i u narednim godinama?
Rast prihoda Sobočana u prvom redu je rezultat pravilno odabrane strategije rasta i razvoja proizvodnih kapaciteta i podizanja kvalitete, uz stalne marketinške i komercijalne aktivnosti na zadržavanju postojećih i akviziranju novih kupaca. Veliki skokovi u prihodima su najčešće rezultat sinergije više činitelja, od stvaranja internih preduvjeta preko globalnih gospodarskih kretanja do investicijskih ciklusa ključnih kupaca te nije za očekivati da se u narednim godinama održavaju skokovite stope rasta. Nemojmo zaboraviti da rast prihoda, odnosno rast poslovanja može biti i vrlo izazovan, stoga treba oprezno i pravilno time upravljati kako bi poduzeće sve svoje poslovne operacije i procese spremno prilagodilo istom tom naglom rastu. U suprotnom, nagli ili veliki rast prihoda može donijeti više teškoća nego koristi.
Koje ste najveće prednosti uočili nakon što ste završili višegodišnji investicijski ciklus vrijedan 10,5 milijuna eura? Što radite s novim tehnologijama, a prije niste mogli?
Investicijski ciklus s početka desetljeća koji spominjete bio je prava mala revolucija za Sobočan te nas je transformirao u zeleno i digitalizirano poduzeće spremno za tržišnu bitku s najvećim konkurentnima. Najveće prednosti su znatno povećana proizvodna učinkovitost i povećani kapaciteti, što nam je omogućilo preuzimanje većih i kompleksnijih projekata. Postigli smo veću fleksibilnost u proizvodnji i na pojedinim operacijama povećali kapacitete (odnosno smanjili vrijeme izrade) i do 300% u jedinici vremena. Danas smo znatno konkurentnije poduzeće i svojim kupcima možemo isporučiti konkurentne ponude u pogledu količina, kompleksnosti proizvoda, kvalitete izrade, vremena isporuke, a sve to uz konkurentne cijene.
Koliko je važna digitalizacija u Vašoj branši?
Digitalizacija je apsolutno ključna u našoj branši i više nije opcija, već nužnost. Od dizajna i projektiranja (CAD/CAM softveri), preko upravljanja cjelokupnim poslovanjem (ERP sustav) i umreženosti i digitaliziranosti strojeva u proizvodnji, pa sve do odnosa s klijentima (CRM) i digitalnog marketinga, digitalizacija prožima svaki aspekt našeg poslovanja. Omogućuje nam bržu komunikaciju, efikasnije upravljanje resursima, precizniju izradu, smanjenje pogrešaka i optimizaciju troškova. Također, digitalizacija nam pomaže u prikupljanju i analizi podataka, što je neprocjenjiva podloga za donošenje važnih poslovnih odluka.
Tvrtka Sobočan ima vlastitu solarnu elektranu, punionice, sustav za spaljivanje otpada.. Što vam je najvažnije kada govorimo o održivosti u industrijskoj proizvodnji? Može li industrija biti istinski zelena?
Zelena industrija je ideal, koji objektivno, teško može biti dostignut. Ali na nama je, kao i na svim proizvođačkim tvrtkama, da ulažemo maksimalne napore kako bi se čim više približili tom idealu. U Sobočanu pitanje utjecaja našeg poslovanja na okoliš i sveukupne održivosti poslovanja uzimamo vrlo ozbiljno. Primjenjujemo integrirani pristup, dakle cijeli niz povezanih aktivnosti. To uključuje smanjenje otpada na izvoru, maksimalno iskorištavanje resursa, korištenje obnovljivih izvora energije (1.300 MWh proizvedene el. energije godišnje iz vlastite solarne elektrane) i smanjenje ugljičnog otiska. Za nas je ključan i odabir materijala u proizvodnji, favoriziramo materijale s certifikatima održivosti, reciklirane materijale i one koji se mogu reciklirati.
U sklopu tvrtke osnovali ste i vlastiti dizajn studio. Zašto Vam je važno da kreativni i proizvodni proces budu objedinjeni?
Osnivanje vlastitog dizajnerskog studija bio je strateški potez s ciljem da se na tržištu predstavimo ne samo kao proizvođač, već kao tvrtka koja nudi rješenja ključ u ruke i za najzahtjevnije kupce koji trebaju nove ideje u planiranju prostora i komunikaciji prodajno mjesto – kupac. S druge strane, izravna komunikacija između dizajna i proizvodnje skraćuje vrijeme razvoja proizvoda, smanjuje pogreške i osigurava da finalni proizvod u potpunosti odgovara izvornoj viziji. Također, dizajneri koji su usko povezani sa svojim tehnolozima i vlastitom proizvodnjom, imaju puno bolji osjećaj o svojstvima i ponašanju materijala, proizvodnim procesima i isplativosti pojedinih rješenja koje dizajniraju, kao i s povratnim informacijama od kupaca. To je velika konkurentska prednost našeg in house dizajn studija u odnosu na samostalne studije iste vrste.
Kolekcija movo koju ste sami dizajnirali prepoznata je i na europskoj razini, dogurali ste do finala DesignEuropa Awardsa. Kako je došlo do njezina nastanka i u čemu je tajna uspjeha tog proizvoda?
Movo je uredska kolekcija namještaja koja svojom funkcionalnošću i mogućnošću prilagodbe prostoru pruža sve uvjete za profesionalni rad. Svaki movo model je mobilan, sklopiv, opremljen strujnom kutijom i spremištem te ima mogućnost zaključavanja. Od kada smo ga predstavili tržištu 2020. godine (u doba globalne COVID-19 pandemije, koja je bila i okidač za nastanak mova) višestruko je nagrađivan međunarodnim dizajnerskim nagradama za svoj jedinstven i elegantan dizajn te inovativnost. Željeli smo tržištu ponuditi uredski namještaj koji je u skladu s vremenom koji živimo i promjenama u načinu rada – sve više se radi od kuće, mobilno i ubrzano.
Tajna uspjeha mova leži upravo u toj modularnosti i funkcionalnosti. To nije samo lijep namještaj, već pametno osmišljen sustav koji rješava konkretne izazove u poslovnom okruženju. Dizajn je minimalistički i bezvremenski, što omogućuje laku integraciju u različite prostore uz visoku kvalitetu izrade i korištenje održivih materijala.
Veći dio prihoda dolazi iz izvoza. Koja tržišta su vam strateški najvažnija i gdje vidite najveći potencijal za daljnji rast?
Vezano za izvoz, u tom segmentu lijepo dolazi do izražaja naša strategija segmentacije tržišta. Iako smo dugo godina bili pretežiti izvoznici s razinom prihoda s izvoznih tržišta od 60-65%, globalna gospodarska kretanja i jaka recesija u Njemačkoj i Austriji (naših ključnih izvoznih tržišta) učinili su da se značajno smanji broj projekata na tim tržištima. Međutim, bili smo spremni za takvu situacije te smo se fokusirali na turistički sektor u Hrvatskoj koji je u strahovitom zamahu s investicijskim projektima tako da smo protekle godine, nakon dugo vremena, većinu prihoda ostvarili od domaćih kupaca. Ali, to je trenutačni trend koji se može i preko noći promijeniti, tako da i dalje naša strateška tržišta ostaju tržišta DACH zemalja, Nizozemske, Irske i Francuske te smo neprekidno aktivni u komercijalnim aktivnostima prema kupcima iz navedenih zemalja.
Tvrtku danas vodite sa sinovima. Kako uspijevate uskladiti obiteljsku i poslovnu dinamiku? Koje su, iz Vašeg vlastitog iskustva, prednosti, a koje mane takvog načina upravljanja?
Moji sinovi Dejan i Nikola su danas odrasli ljudi, koji sa svojim obiteljima žive u svojim kućanstvima. Međutim, oni su i članovi Uprave Sobočana s kojima na dnevnoj bazi surađujem i provodim minimalno osam sati u poduzeću. Neizbježno je da se tema poduzeća i poslovanja provlači i kroz naše obiteljske interakcije, ali to je život poduzetnika. Poduzetništvo je vrlo egzaktna disciplina u kojoj se odluke trebaju donositi racionalno, ali u obiteljskim poduzećima ta bliskost i emotivna veza između članova obitelji nosi svoje izazove. Naravno, bitno je pronaći optimalni balans između obiteljskih veza i menadžerskog, racionalnog pristupa, u čemu mislim da mi Sobočani uspijevamo.
Kako je izgledao prijelaz s male obiteljske radionice do statusa jednog od vodećih proizvođača namještaja i opreme u ovom dijelu Europe? Koji su bili ključni koraci na tom putu?
Rekao bih da je naše preseljenje iz obiteljskog dvorišta, u nove hale u industrijskoj zoni Murskog Središća, koje smo izgradili 2007. bio prvi jasan pokazatelj da „ipak bude nekaj od ovog Sobočana“. Naše poslovanje, s tada već četrdesetak zaposlenika, preselili smo u nove hale i, sjećam se, čudom se ogledavali u tada nestvarno velikom prostoru koji smo dobili na raspolaganje. Naravno, iza novih hala stajala je moja odluka da kreditno založim i nove hale i obiteljsku kuću, praktično svu svoju imovinu, a sve s čvrstom vjerom da je moje poduzeće sposobno rasti i razvijati se. Osim prostorne i tehnološke infrastrukture koju smo imali, shvatio sam da su potencijal ljudi s kojima sam se okružio te potencijal i zahtjevi tržišta jednostavno idealan match. Znao sam da moramo bit hrabriji i ambiciozniji, nuditi više usluga, veću kvalitetu i prihvaćati kompleksnije projekte. Razvoj događaja je pokazao da sam bio u pravu i da nismo propustili priliku pozicionirati se u sam europski vrh naše branše.
Kada se prolazi kroz Vašu biografiju, svakako je uočljiv podatak da ste čak dva puta kretali „iz nule“ u osnivanje tvrtki. S obzirom na iskustvo u tvornici Primat i kasnije u tvrtki Promming, što ste tada znali, a što ste morali naučiti iznova kada ste pokrenuli Sobočan?
Znao sam puno više o tome kako funkcionira poduzeće i već sam u velikoj mjeri razvio menadžerske vještine, odnosno shvatio sam o čemu je potrebno voditi brigu kako bi poduzeće uspješno funkcioniralo kao cjelina. Međutim, kao osnivač Sobočana našao sam se u situaciji da je sva odgovornost na meni i da sam samo ja taj koji mora donositi ili odobriti sve ključne odluke o kojima ovisi sudbina poduzeća. To početno razdoblje me je oblikovalo kao poduzetnika i stalni mi je podsjetnik na moje korijene i moj početak.
Kako danas gledate na razdoblje kada ste tvrtku vodili iz garaže obiteljske kuće?
Iz današnje pozicije gledano, pomalo mi je nestvarno da sam se uistinu odlučio na tako hrabar i neizvjestan potez. Ali, jednom kad sam krenuo i pridobio povjerenje četvero ljudi, prvih zaposlenika, da svoju egzistenciju vežu uz moj uspjeh, nije bilo puno vremena za razmišljanje. Radili smo puno i radili smo sve što treba samo kako bi se dokazali i održali u prvih par godina. Tadašnji problemi i izazovi mi se danas ne čine takvima da sam trebao imati neprospavane noći i grč u želudcu, kao što je tada znao biti slučaj. Međutim, onaj osjećaj zadovoljstva i sreće nakon prvih uspješnih projekata i prvih većih financijskih uspjeha, svakako je bio puno snažnijeg intenziteta nego što je to danas, kada je to uobičajena svakodnevica.
Što biste poručili mladima koji razmišljaju o poduzetništvu – osobito onima koji, poput Vas nekad, možda danas sjede u garaži s velikom idejom?
Da bi netko postao poduzetnik, prije svega mora imati želju i žar u očima, to je nešto što se ne može naučiti niti prenijeti. Savjetovao bih im da slijede svoje ideje i vizije, ali da pritom pred sebe postavljaju realne i ostvarive ciljeve. Važno je znati da neuspjeh u prvom pokušaju nije kraj svijeta, on je često dio puta prema uspjehu. Svako je vrijeme dobro za pokretanje novog biznisa. Čak i u vrijeme krize, kada tržište prolazi kroz izazove, kupci i investitori traže nova, bolja i povoljnija rješenja, a upravo to predstavlja priliku za svakog poduzetnika.