Kulen slobodno možemo nazvati kraljem suhomesnatih delicija. Nastaje od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina, a Slavonci su posebno ponosni na svoj slavonski kulen/kulin, koji nosi oznaku zemljopisnog podrijetla. Proizvođači će reći kako je dobrobit te oznake, među ostalim, u tome što definira svojstva sirovine.
- Svinje moraju biti teške najmanje 130 kilograma i stare godinu dana, što znači da se slavonski kulen ne može raditi od svinja koje su naglo i brzo utovljene. Nadalje, te se svinje moraju hraniti žitaricama, djetelinom, travama koje su GMO slobodne i iz nacionalne proizvodnje, i to potvrđeno. Treće, u proizvodnji kulena koriste se samo prirodni začini: domaći češnjak, domaća ljuta paprika i kuhinjska sol, bez ikakvih aditiva, poput nitritnih soli i sličnih koje dodaje industrija. I važno je da u tehnološkom postupku bude što više ljudskog rada. Kulen se, dakle, mora sušiti u svinjskom slijepom crijevu i biti vezan vlaknom od konoplje, koje ne utječe na kvalitetu kulena, ali znak je da je domaćin radio na njemu. To bitno razdvaja industriju od nas domaćih proizvođača – navodi Andrija Matić iz Drenovaca, koji je 20 godina bio na čelu Udruge Slavonski domaći kulen/kulin.
Osvrnut će se na ilegalne proizvođače pa će reći kako sigurno i oni mogu spraviti dobar kulen, ali...
– Za slavonski kulen, s oznakom podrijetla, znamo da je spravljen od domaće svinje, s puno ljudskog rada, a zajamčeno je zdrav jer je prošao kontrolu. I na njega je plaćen PDV – ističe Matić, koji procjenjuje kako se godišnje proizvede oko 50 tona slavonskog kulena.
Po specifikaciji, slavonski kulen/kulin proizvodi se od mesa potomaka autohtone crne slavonske svinje, čistih pasmina veliki jorkšir i švedski landras iz udomaćenog uzgoja, dvopasminskih i povratnih križanaca navedenih pasmina te tropasminskih križanaca ovih pasmina s durokom.