Koje europske zemlje će biti najbogatije do 2030: Objavljene prognoze, Hrvatska se penje na ljestvici

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku jedan je od najčešće korištenih alata za usporedbu gospodarstava, a u većem dijelu Europe putanja je uzlazna. No, rastuća brojka ne znači uvijek da zemlja prestiže svoje konkurente: rang-liste se pomiču jer se sva gospodarstva kreću zajedno. Mjesto na kojem se zemlja nalazi na tablici često govori korisniju priču od same sirove brojke. Dakle, za koje se europske zemlje očekuje da će predvoditi u BDP-u po stanovniku do 2030. i jesu li na pomolu značajni pomaci?

Euronews Business analizirao je projekcije MMF-ova izvješća "World Economic Outlook" za 2025. i 2030. godinu, pokrivajući nominalni BDP po stanovniku i paritet kupovne moći (PKM), koji prilagođava razlike u cijenama između zemalja. Među 41 europskom zemljom – uključujući članice EU, zemlje kandidate, članice EFTA-e i UK – predviđa se da će Irska do 2030. godine biti na vrhu tablice BDP-a po stanovniku prema PKM-u, istisnuvši Luksemburg koji vodi 2025. godine.

Glavna brojka dolazi uz značajnu opasku. Dobro je poznato da je irski BDP iskrivljen zbog goleme prisutnosti multinacionalnih korporacija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja, tvrdi da je bruto nacionalni dohodak (BND) daleko bolji pokazatelj stvarne ekonomske proizvodnje zemlje. Prema podacima Svjetske banke o BND-u za 2024., Irska se uopće ne bi našla među prve četiri zemlje. Predviđa se da će Norveška, Švicarska i Danska zaokružiti prvih pet, uz stabilne pozicije između 2025. i 2030. godine. Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka je najbolje rangirana na 12. mjestu, a slijede je Francuska (15.), UK (16.), Italija (18.) te Španjolska koja je najniže plasirana na 22. mjestu.

Donjih devet pozicija zauzimaju uglavnom zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, pri čemu Ukrajina, Kosovo i Moldavija drže začelje. Turska je iznimka među njima te se predviđa da će 2030. zauzeti 29. mjesto, iznad tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke. Očekuje se da će petnaest zemalja zadržati svoje pozicije između 2025. i 2030. Grčka bilježi najveći pad, s 29. na 32. mjesto, dok Cipar ostvaruje najveći napredak, popevši se sa 16. na 13. mjesto. Ni za jednu drugu zemlju ne predviđa se pomak veći od tri mjesta. Hrvatska se, pak, prema projekcijama nalazi na 23. mjestu, dok je trenutačno na 26.

Razlika između nominalnog ranga i ranga prema PKM-u priča je za sebe. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska rangirane su znatno više u smislu PKM-a nego u nominalnim eurima, što sugerira da je njihova stvarna kupovna moć veća nego što to impliciraju sirove brojke. Obrnuto vrijedi za Estoniju, UK, Island i Latviju, gdje rangiranje prema PKM-u primjetno zaostaje za njihovim nominalnim pozicijama. Na vrhu tablice razlike su goleme. Irska i Luksemburg su iznimke s velikim odmakom, s predviđenim BDP-om po stanovniku od oko 182.000 USD (cca 168.000 €) odnosno 167.000 USD (cca 154.000 €) u međunarodnim dolarima. Slijede Norveška i Švicarska, za koje se očekuje da će do 2030. premašiti 115.000 USD (cca 106.000 €).

Ako se izuzmu Irska i Luksemburg, razlike u EU i dalje su upečatljive. Danska predvodi ostatak skupine sa 100.000 USD (cca 92.000 €), što je gotovo dvostruko više od grčkih 54.000 USD (cca 50.000 €) – najniže brojke među članicama EU. Među velikim gospodarstvima, Njemačka ima najveću kupovnu moć s 86.000 USD (cca 79.000 €), dok je Španjolska najslabija sa 66.000 USD (cca 61.000 €), što je jaz od otprilike 31%. Izvan EU slika je još oštrija. Predviđa se da će gotovo sve zemlje kandidatkinje imati manje od 50.000 USD (cca 46.000 €), a nekoliko ih pada daleko ispod toga, s brojkama ispod 30.000 USD (cca 28.000 €), što je otprilike polovina razine Grčke. Razmak između EU i zemalja koje čekaju na pridruživanje ostaje golem.

U nominalnim eurima raspon je još širi. Projekcije MMF-a stavljaju BDP po stanovniku u 41 zemlji u rasponu od 7276 € u Ukrajini do 152.417 € u Luksemburgu do 2030. godine, što je jaz koji zasjenjuje ono što sugeriraju usporedbe prema PKM-u. Bugarska se nalazi na dnu EU s 28.086 €. Čak i ako se zanemare Luksemburg i Irska (137.819 €), raspon u bloku je znatan. Danska je treća među članicama EU s 84.128 €, a slijede je Nizozemska (79.613 €), Švedska (73.104 €) i Austrija (67.406 €).

Njemačka s 65.924 € zauzima ukupno 10. mjesto i jedina je od pet najvećih europskih gospodarstava koja je ušla u prvih deset. UK je blizu na 11. mjestu sa 64.360 €. Izvan EU, Švicarska (127.846 €), Island (108.366 €) i Norveška (93.046 €) nalaze se među prvih pet ukupno, smjestivši se uz bok Luksemburgu i Irskoj na samom vrhu. Širi obrazac ostaje nepromijenjen: sjevernoeuropske i zapadnoeuropske zemlje grupirane su na vrhu, dok istočna Europa – a posebno zemlje kandidatkinje za EU – znatno zaostaju.