Tko je u poslijeratnom Slavonskom Brodu bio "zapažen da djeluje neprijateljski", a tko nije? Odgovor na to pitanje skriva se u dokumentima koje je desetljećima čuvala zloglasna Udba, tajna politička policija bivše Jugoslavije. Upravo je jedan takav elaborat, nastao početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, postao temelj knjige "(Ni)je zapaženo da djeluje neprijateljski", književno-znanstvenog prvijenca mladog povjesničara Ivana Mileca, višeg asistenta u Hrvatskom institutu za povijest.
(Ni)su protivnici režima
Riječ je o istraživanju novije lokalne povijesti koje otvara pogled u razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, kada su građani, osobito politički aktivni pojedinci iz međuratnog i ratnog vremena, bili pod povećalom Uprave državne bezb(j)ednosti. Knjiga primarno donosi kritičku obradu i objavu Udbina elaborata o političarima iz bivših građanskih stranaka na području kotara Slavonski Brod između dva svjetska rata. Iako dokument nema potpisanog autora ni datum nastanka, analizom sadržaja Milec zaključuje kako je nastao početkom šezdesetih godina.
– Ova knjiga primarno predstavlja kritičku obradu jednog izvora, što je jedna od temeljnih zadaća historiografije. Motivaciju za njezino izdavanje dobio sam još 2015. godine, kada sam istraživao za diplomski rad. Tada sam prvi put naišao na taj elaborat. Dokument je tada bio nedostupan, ali sam ga nekoliko godina kasnije ipak dobio. Odmah sam uočio da je riječ o izvoru punom nepreciznosti, posebno kada su u pitanju biografije i političke pozicije pojedinih osoba – pojašnjava Milec.
Udba, osnovana 1946. godine preustrojem OZNA-e, bila je zadužena za obavještajni, kontraobavještajni i represivni rad unutar i izvan granica tadašnje države. U prvim desetljećima djelovanja sustavno je pratila različite skupine koje je smatrala protivnicima režima, među kojima su bili i takozvani građanski političari – osobe politički aktivne prije dolaska komunista na vlast.
– Elaborati su služili za internu upotrebu službe. Brodski elaborat obuhvaća više od 400 osoba s područja tadašnjeg kotara i sadrži niz netočnosti. Zato sam odlučio napraviti kritičku obradu, ispraviti najočitije pogreške i dopuniti biografije na temelju desetogodišnjeg istraživanja – kaže autor.
Knjiga ne donosi samo objavu dokumenta, nego i širu uvodnu studiju o političkim kretanjima u Slavonskom Brodu od početka 20. stoljeća. Milec je obradio nastanak političkih grupacija, demografske i upravne promjene te dopunio teme koje elaborat uopće nije spominjao. Jednim od najvažnijih doprinosa smatra prvu ozbiljniju obradu takozvane Nikićeve grupacije, koju autori elaborata nisu ni zabilježili.
– Nikola Nikić bio je političar iz Slavonskog Broda, član HSS-a i ministar u Vladi Kraljevine SHS tijekom dvadesetih godina. Godine 1935. postao je i jedan od glavnih aktera najveće međuratne korupcijske afere u Jugoslaviji – ističe Milec.
Naslov knjige preuzet je iz samog elaborata. Udba je, naime, za pojedine osobe navodila da je "zapaženo da djeluju neprijateljski", dok je za druge pisalo da "nije zapaženo da djeluju neprijateljski". Upravo je ta formulacija autoru poslužila kao simbol vremena u kojem su politička prošlost i osobne veze često bile dovoljne da netko završi pod prismotrom tajne službe.
Elaborat pun netočnosti
Arhivsko gradivo Udbe široj je javnosti uglavnom nepoznato, ali povjesničarima predstavlja iznimno vrijedan izvor. Otvaranje dosjea posljednjih je godina istraživačima otvorilo prostor za detaljnije proučavanje osjetljivih dijelova suvremene hrvatske povijesti. Milec smatra kako je odnos javnosti prema Udbi često opterećen mitovima.
– U hrvatskoj javnosti Udba ima gotovo mitski status. Često je doživljavamo kao svemoćnu službu koja je o svima sve znala. Međutim, ovaj elaborat pokazuje da stvarnost ipak nije bila takva. Dokument obiluje pogreškama i nepreciznostima, što pokazuje da ni služba nije raspolagala potpunim informacijama – kaže Milec.
Dodaje kako mlađe generacije danas teško mogu razumjeti način na koji su nekada funkcionirali nadzor i prikupljanje podataka.
– Kada me pitaju bi li danas bilo moguće napraviti ovakav elaborat, odgovaram da bi danas to bilo čak i lakše. Velik dio podataka ljudi sami javno objavljuju na društvenim mrežama i internetu, dok su u ono vrijeme mnoge stvari ipak bile skrivene – zaključuje autor.