Ključno je da se konvencijom gradi mreža za potporu žrtvama

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, nakon potvrđivanja u Europskom parlamentu, izazvala je žestoke reakcije u Hrvatskoj.

Oštro joj se protive Crkva i konzervativne udruge, a nezadovoljan je i dio HDZ-ovih zastupnika. Svima njima ključan je argument da se Konvencijom prvi put u obvezujući međunarodni dokument uvodi koncept roda, što smatraju nametanjem rodne ideologije.

Most ne otkriva stav

Ostane li Vlada pri namjeri da do kraja godine ratifikaciju konvencije uputi u Sabor, mogla bi se suočiti s kritikama iz vlastitih redova. Problema bi moglo biti i s Mostom, iz kojega za sada ne žele otkriti kako će se postaviti kada i ako konvencija dođe na glasovanje.

– Mi smo za još jaču zaštitu žena i obitelji od nasilja. Podjela u HDZ-u očito je bitka za Europski parlament, a na premijeru Plenkoviću je da osigura većinu, kada je već predložio ratifikaciju konvencije – komentirao nam je Mostov Marko Sladoljev.

U SDP-u pak strahuju da će Plenković pod pritiskom vlastite stranke ponovno početi odugovlačiti s ratifikacijom.

– Konvencija bi puno značila za borbu protiv nasilja nad ženama, ali mislim da bi nam se ponovno moglo dogoditi odugovlačenje jer HDZ-u manjka politička volja nužna za provedbu dokumenta i zbog velikih sredstava koje iziskuje provedba konvencije – kaže Romana Jerković (SDP). Stručnjaci koji se bave problemom nasilja nad ženama nisu skloni javno komentirati podjele koje je konvencija izazvala među HDZ-ovim zastupnicima u Europskom parlamentu i u Saboru, no tumače da je Vlada slanjem dokumenta u javnu raspravu otišla predaleko da bi sada mogla odustati. Zagovaratelji konvencije tvrde da je teza o nametanju rodne ideologije kroz Istanbulsku konvenciju deplasirana. Podsjećaju da konvencija izrijekom govori da pojam “rod” nije zamišljen kao zamjena za termine “žena” i “muškarac” te kako se iskorjenjivanje običaja temeljenih na rodnim stereotipima odnosi isključivo na ideju o manjoj vrijednosti žena, ne i na razumijevanje razlike među spolovima kako sugeriraju kritičari, koji se boje da će konvencija dovesti do toga da će se umjesto “otac i majka” govoriti “roditelj 1 i roditelj 2”. Zagovaratelji konvencije tumače da se upravo zbog takvih stereotipa u našem društvu oprašta “šamar među četiri zida”. Ističu i da Istanbulska konvencija ni na koji način ne može utjecati na ono što će se učenicima u Hrvatskoj predavati u školama, čega se boje njezini protivnici, bez obzira na to što je potvrđena na razini EU jer je, kažu, obrazovanje u nadležnosti članica, a utjecaj Unije vrlo je ograničen i sveden uglavnom na potpore.

Ključne vrijednosti

– Hrvatskoj se ništa ne nameće i ništa nije izvan naše kontrole – jednodušni su zagovornici konvencije. Odbijaju tezu da Hrvatska već ima dobre zakone kojima se može boriti protiv nasilja nad ženama i u obitelji. – Ključna vrijednost konvencije i ono na čemu će biti fokus u njezinoj provedbi je izgradnja institucionalne mreže za potporu žrtvama, što iziskuje priličan novac. Vrlo su vrijedne i odredbe koje će omogućiti udaljavanje nasilnika iz kuće čak i ako je kuća u njegovu vlasništvu, jer teret zaštite više ne smije padati na žrtve – objašnjava pravni stručnjak specijaliziran za ravnopravnost spolova.