'Nuklearni Kim' u panici poručio Trumpu i Zapadu: Ako se dogodi ovo, slijedi atomski napad

Kim Jong Un ne želi ništa prepustiti slučaju. Kako bi izbjegao sudbinu iranskih vođa, Sjeverna Koreja revidirala je svoju nuklearnu politiku i najavila automatski nuklearni napad ako vođa bude ubijen ili onesposobljen u napadu izvana. Ta je odluka usvojena na prvoj sjednici 15. vrhovne narodne skupštine Sjeverne Koreje održane u Pjongjangu 22. ožujka, izvijestio je The Telegraph, a detalje je susjednim visokim južnokorejskim dužnosnicima prenijela Nacionalna obavještajna služba (NIS).

Prema revidiranom zakonu, Kim Jong Un ostaje zapovjednik nuklearnog arsenala zemlje, no ubačene su i novosti. "Ako je sustav zapovijedanja i kontrole nad nuklearnim snagama države doveden u opasnost napadima neprijateljskih snaga, nuklearni napad bit će pokrenut automatski i odmah“, navodi se u ažuriranom članku 3. sjevernokorejskog zakona o nuklearnoj politici. Sjeverna Koreja je 2006. godine provela svoj prvi nuklearni test pod zemljom.

Procjenjuje se zemlja pod međunarodnim sankcijama ima između 50 i 60 nuklearnih bojevih glava, ovisno o izvoru. Nije isključeno da ih je i znatno manje, s obzirom na to koliko predsjednik želi ostaviti dojam velike nuklearne sile, pa možda i pretjeruje. Tvrdi da je nuklearni arsenal nužno sredstvo odvraćanja od onoga što smatra vojnom prijetnjom Sjedinjenih Država i njihovih saveznika. Slučajno ili ne, promjena nuklearne politike uvodi se nekoliko mjeseci nakon što su visoki iranski čelnici, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Hamneija i nekoliko viših savjetnika, ubijeni u američko-izraelskim vojnim operacijama. Profesor Andrej Lankov sa Sveučilišta Kookmin rekao je za The Telegraph da je takva politika možda postojala i ranije, no sada je dana veća važnost uključivanjem u ustav.

"Iran je bio poziv na buđenje. Sjeverna Koreja vidjela je izvanrednu učinkovitost američko-izraelskih napada odrubljivanja glava, koji su odmah eliminirali veći dio iranskog vodstva", rekao je. Za razliku od Irana, Sjeverna Koreja ostaje jedna od najizoliranijih zemalja na svijetu, što otežava slične obavještajne operacije. Strani diplomati, humanitarni radnici, poslovnjaci i rijetki strani turisti koji ulaze u zemlju pomno se prate. Izvješća sugeriraju da je izraelska obavještajna služba pratila iranske čelnike putem hakiranih prometnih kamera u Teheranu. Stručnjaci kažu da se takve taktike ne mogu ponoviti u Pjongjangu zbog ograničenih sjevernokorejskih CCTV sustava i vrlo ograničene internetske mreže. Kim Jong-un također je poznat po strogim sigurnosnim mjerama. Putuje s jakom zaštitom i obično izbjegava zračni promet.

Preferira teški oklopni vlak, piše The Telegraph. "Najviše se boje informacija koje stižu s pomoću satelitske tehnologije. Sve u svemu, njihova zabrinutost nije neutemeljena jer će uklanjanje vodstva na početku bilo kakvog sukoba vjerojatno biti odlučujuće"; rekao je profesor Lankov. Izvješće koje se poziva na sjevernokorejske državne medije također spominje da Pjongjang planira ove godine rasporediti novi topnički sustav dugog dometa u blizini granice s Južnom Korejom. Prema KCNA-i, Kim je nedavno pregledao proizvodnju novog tipa samohodne haubice-topa od 155 milimetara sposobne za pogađanje ciljeva udaljenih oko 59 kilometara, a središte Seula nalazi se otprilike 56 kilometara od granice. U izvješću se navodi da će novi topnički sustav "pružiti značajne promjene i prednosti kopnenim operacijama naše vojske".

U svibnju 2012. Sjeverna Koreja promijenila je svoj ustav kako bi zemlju opisala kao "državu s nuklearnim oružjem". Sljedeće godine, Narodna skupština DNRK-a usvojila je zakon kojim se propisuje da nuklearno oružje Pjongjanga "služi odvraćanju i odbijanju agresije i napada neprijatelja na DNRK te nanošenju smrtonosnih udaraca odmazde". Prema zakonu iz 2013., sjevernokorejsko nuklearno oružje "može se koristiti samo po konačnoj naredbi vrhovnog zapovjednika Korejske narodne armije za odbijanje invazije ili napada neprijateljske države s nuklearnim oružjem i izvođenje uzvratnih udara". Zakon iz rujna 2022. ocrtao je uvjete pod kojima bi Sjeverna Koreja koristila nuklearno oružje, što, prema nekim analitičarima, snižava prag za nuklearnu upotrebu. U rujnu 2023. Kim je najavio da će Pjongjang "eksponencijalno" povećati proizvodnju nuklearnog oružja i diverzificirati mogućnosti nuklearnih udara.

U kolovozu 2025. naglasio je da zemlja teži "brzom širenju nuklearnog oružja". Prema podacima kojima raspolaže SAD, Sjeverna Koreja je šest puta testirala nuklearnu eksplozivnu napravu, počevši od 2006., na svom poligonu za nuklearna testiranja Punggye-ri. Prije osam godina objavila da je postigla svoje ciljeve i da više neće provoditi nuklearna testiranja te je dinamitom uništila ulaze u dva tunela za testiranje. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvijestila je da je Sjeverna Koreja započela obnovu tunela za testiranje u ožujku 2022. Izvješće američke obrambene obavještajne agencije (DIA) iz 2025. navodi: "Sjeverna Koreja je obnovila svoj poligon za nuklearna testiranja i sada je spremna provesti sedmi nuklearni test u vrijeme koje sama odabere." Prema izjavi tadašnjeg direktora DIA-e iz 2025. godine, Sjeverna Koreja ima za cilj nastaviti povećavati svoje zalihe nuklearnih bojevih glava i poboljšavati njihov dizajn za višestruke sustave isporuke. Neki nevladini stručnjaci procjenjuju da je Sjeverna Koreja proizvela dovoljno fisibilnog materijala za do 90 bojevih glava, ali je možda sastavila otprilike 50. U siječnju 2021. Kim je rekao da je zemlja u stanju "minijaturizirati, olakšati i standardizirati nuklearno oružje te ga učiniti taktičkim". U nekim se izvješćima navodilo da je predstavila navodnu taktičku nuklearnu bojevu glavu i tvrdila da se može montirati na najmanje osam sustava isporuke, uključujući bespilotnu podvodnu letjelicu i krstareće rakete.

Pod Kim Jong Unom, Sjeverna Koreja je ubrzala tempo svojih probnih lansiranja balističkih raketa koje pokreću raketni motori sve dok ne dosegnu vrhunac svoje putanje i padaju natrag na Zemlju koristeći Zemljinu gravitaciju. Balističke rakete mogu isporučivati ​​nuklearne i konvencionalne terete velikom brzinom i na velike udaljenosti. Kategorizirane su kao kratkog, srednjeg ili dugog dometa. Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete u siječnju, ožujku i travnju 2026. Između 2022. i 2024. Sjeverna Koreja provela je "više od desetak letnih testova interkontinentalnih balističkih raketa", izjavio je jedan američki dužnosnik u svjedočenju pred Kongresom ove godine. Neke procjene govore da Sjeverna Koreja ima desetak interkontinentalnih balističkih raketa i da bi ih do 2035. mogla posjedovati 50. Započela je s probnim lansiranjem veće interkontinentalne balističke rakete Hwasong-17 2022., a dvije godine kasnije testirala je interkontinentalne balističke rakete na kruto gorivo Hwasong-18 i Hwasong-19. U listopadu 2025. Sjeverna Koreja predstavila je raketu na kruto gorivo Hwasong-20.