2 eura po kilogramu

Kazna za neprikupljeni e-otpad jedan je od novih prihoda za proračun EU-a

Foto: Axel Heimken/DPA
Elektroni?ki otpad na Billstrasseu u Hamburgu
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Elektroni?ki otpad
Foto
16.07.2025.
u 19:30
Europska komisija danas je objavila prvi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna Unije, težak 2000 milijardi eura, rekordan po rashodima, ali rekordan i po prihodima koji će puniti proračun
Pogledaj originalni članak

Jedno od velikih pitanja za sljedeći sedmogodišnji proračunski ciklus Europske unije je odakle stvoriti nove proračunske prihode, koji će pokriti povećane rashode i trošak ranijeg zajedničkog zaduživanja, a u današnjem prijedlogu Europske komisije pronašli smo zanimljiv detalj o tom pitanju: dio novih prihoda, tzv. “vlastitih sredstava” za proračun EU, predviđen je od “neprikupljenog e-otpada” i to po formuli “2 eura za kilogram”.

Države članice u kojima, dakle, ne postoji razvijen sustav prikupljanja i recikliranja otpada koji se sastoji od elektroničke ili električne opreme morat će uplaćivati u EU-proračun po 2 eura po kilogramu neprikupljenog i nezbrinutog e-otpada. Izračun će se temeljiti na statističkim podacima o tome koliko je takvog e-otpada zaista ostalo neprikupljeno u kojoj državi članici. Sve to proizlazi iz danas objavljenog prijedloga Višegodišnjeg financijskog okvira, kako se naziva sedmogodišnji proračun Unije, za razdoblje 2028.-2034., u kojem rastu i rashodi europskog proračuna, ali rastu i prihodi. Predlaže se sedmogodišnji proračun u visini oko 2000 milijardi eura. 

Foto

Od nove sheme koja se tiče neprikupljenog e-otpada proračun bi, računa Komisija, prihodovao oko 15 milijardi eura godišnje. Već postoji slična shema za nerecikliranu plastiku, za koju država članica plaća po 0,8 eura po kilogramu, a predlaže se da to ubuduće bude 1 euro po kilogramu te da se usklađuje s inflacijom. Među drugim predloženim novim prihodima europskog proračuna je i novi porez za kompanije čiji godišnji prihodi premašuju 100 milijuna eura.

Prema ranije objavljivanim izvješćima raznih europskih agencija (kako vladinih, tako i nevladinih), proizlazi da Hrvatska dobro stoji u recikliranju takvog otpada. Podaci Eurostata ukazuju na to da Hrvatska, Poljska, Austrija i Bugarska prednjače, dok zemlje poput Italije, Grčke i Njemačke prikupljaju posebno male količine elektroničkog otpada. U elektronički i električni otpad spadaju i veliki kućanski aparati poput mašina za pranje rublja ili suđa ili poput pećnica, ali i računala, telefoni, lampe i drugo. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Dr.Maserati
Dr.Maserati
19:45 16.07.2025.

to kod nas rješavaju brazilci bez po muke..

Avatar Top
Top
19:42 16.07.2025.

Što se tiče smeća i odlaganja i gospodarenja hrvatska je naj gora

ČE
četvrti
21:36 16.07.2025.

Ako ste tvrtka, u RH ne možete trenutno nikome predati elektronički otpad. Tvrtka koja je imala koncesiju više ne preuzima otpad, a iz Fonda ne daju nikakav odgovor gdje se može, naravno u kratkom roku, zakonski predati elektrončki otpad. Stanje je u najmanju ruku kaotično. Slično je i s nekim drugim vrstama otpada.