Kolumna

Karnevalski uzusi i slobode usprkos neugodnostima pobijedili su političku korektnost

Foto: Screenshot BOŠKO ĆOSIĆ photography
karneval u Imotskom
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Imotski: Građani upalili lampione u počast spaljenom gay paru
Foto: Screenshot BOŠKO ĆOSIĆ photography
karneval u Imotskom
Foto: Screenshot BOŠKO ĆOSIĆ photography
karneval u Imotskom
02.03.2020.
u 13:53
Problema s fašničkim maskama imaju i izvan Hrvatske jer fašnička izrugivanja nikako nisu samo hrvatska specijalnost i podsjetnik da u Hrvatskoj još uvijek živi komunistički mentalitet.
Pogledaj originalni članak

Posljednjih godina karnevalske povorke i spaljeni Krnje dižu i političku prašinu u Hrvatskoj. Ideološke borbe tako se nastavljaju uz pomoć fašničkih povorka. Među spaljenicima nađu se i aktualni i bivši predsjednici, premijeri, šefovi političkih stranaka i manjinski prvaci, pa čak i crkveni velikodostojnici.

I ove se godine javnost uzburkala zbog spaljivanja u Imotskom gdje je spaljen jedan muški par koji je u naručju držao dijete s licem SDP-ova saborskog zastupnika Nenada Stazića koji je imao petokraku na čelu.

Slaven Letica iza kojeg je najnaporniji tjedan u životu jer se doslovno nije skidao s emisija javne televizije u toj je imotskoj maski vidio ono što nije vidio nitko: Miroslava Šeparovića i Vladimira Šeksa u ulozi muškog para, ali neka mu bude.

Ono što ipak intrigira više od Letičine percepcije činjenica je da problema s fašničkim maskama imaju i izvan Hrvatske te da fašnička izrugivanja nikako nisu samo hrvatska specijalnost i podsjetnik da u Hrvatskoj još uvijek živi komunistički mentalitet.

Znatno veće probleme fašničke su maske izazvale u Belgiji koja čak ni po kriterijima bivše hrvatske predsjednice nije zemlja iza željezne zavjese. U belgijskom gradu Aalstu lani su se prošetale divovske lutke u kojima su mnogi prepoznali ortodoksne Židove s vrećama novca okruženima štakorima, što je ponajviše iziritiralo tzv. međunarodnu zajednicu.

Reagirao je i UNESCO koji je napravio presedan te je belgijski karneval u prosincu ove godine ekspresno skinuo s popisa nematerijalne kulturne baštine.

Takav neuobičajen i oštar potez Belgijancima, čini se, uopće nije zasmetao pa su i ove godine u svoju karnevalsku povorku uvrstili kontroverzne divovske maske koje itekako podsjećaju na Židove.

Protestirala je belgijska premijerka, protestirala je belgijska židovska zajednica, protestirao je i službeni Izrael, a ni gradonačelnik grada nije bio baš oduševljen, ali su stanovnici Aalsta ostali uporni i poručili svima da su protiv cenzuriranja karnevala te da nitko nema pravo zabranjivati satiru. Satiru koju u Aalstu svake godine dođe pogledati oko 100.000 ljudi.

Grupa koja se lani pojavila sa spornim lutkama tvrdi da je njima htjela protestirati protiv poskupljenja i porasta troškova života u Belgiji, no mnogi su njihovi kritičari utvrdili da se tu ne radi o ekonomskom protestu, nego o neskrivenom antisemitizmu.

Slučaj je došao čak i do Europske komisije (čije je središte, ako dobro pamtimo, još uvijek u Belgiji gdje je održan i sporni karneval) čiji je predstavnik izjavio da su maske na ulicama Aalsta apsolutno nezamislive 74 godine nakon holokausta...

Na kraju krajeva poznati i šest stotina godina stari karneval u Aalstu na popisu je UNESCO-a ostao samo devet godina, a stara Europa je još jednom pokazala svoje umorno lice prepuno povijesnih ožiljaka i nesporazuma.

Grad Aalst dobio je i puno negativnog publiciteta jer je njegov karneval optužen (a onda i osuđen) zbog rasizma, ali su organizatori karnevala ipak pobijedili kritičare te su i ove godine u svoju povorku uvrstili sporne divove sa zulufima i šubarama.

Očito, karnevalski uzusi i slobode su bez obzira na doista neugodne konotacije pobijedili političku korektnost i to u zemlji u kojoj je smješteno samo srce Europske komisije.

Praktično rješenje

Jednu grešku s novcem radi većina građana: Stručnjak za financije ima top savjet kako je uspješno izbjeći

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AO
ante.oreskovic75
08:12 03.03.2020.

Zamislite rekao je Letica,važno zar ne?Ponešto kaže Maras,Beljak,Bero,.....blago nama baš ih je lijepo slušati!Bave se ljudi svojom divnom pameti pokušati nešto napraviti a da je važno i normalno!