Dok se u nas još rješava gorući problem gospodarenja stotinama tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i po tko zna koji put mijenja, dopunjuje ili donosi novi zakon tko će na njega i po kojim kriterijima imati prvenstvo dugoročnog zakupa – a na dugoročnu strategiju hrvatske poljoprivrede čekamo kao ozebli sunce – zemlje u okruženju grabe lavovski dio europskog kolača.
Ni sedam godina od ulaska u EU hrvatski se seljak, naime, ne snalazi na europskom tržištu, vrijednost poljoprivredne proizvodnje lani je jedva dostigla razinu iz pretpristupne 2012. godine, a damping, prekomjeran i često upitan uvoz, nesređeno tržište i nedostatne kontrole, kruta administracija, slaba kupovna moć potrošača, klimatske promjene... ugrožavaju i ono malo napretka što smo postigli.
Kako dobro živjeti od poljoprivrede: Poljake i Slovence uzdigle su zadruge, Talijane mreža tržnica
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Ide pravilnik koji mijenja turistički sektor težak 300 milijuna eura godišnje: Je li to kraj pošasti mobilnih kućica?
Novi zakon mobilne kućice naziva modularno-montažnim kućicama, odnosno pokretnim kućicama, i prvi ih put izričito uvodi u izgrađenost kampa. Najvažnija formulacija glasi da se one uračunavaju u izgrađenost neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom
Gore kamioni, nestaje goriva i hrane: Ukrajinci gađaju Hornetima i novim tajnim dronom
Mali dron pojavio se kao ključni dio sve moćnijeg ukrajinskog arsenala dronova srednjeg dometa, koji sve češće love ruska logistička vozila duboko iza ruskih linija.
Macronov nuklearni kišobran sve je veći: Tko se nije skrio...
Sve više europskih zemalja sada želi osigurati mjesto ispod nuklearnih kišobrana, a poguranac im daje i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji otvoreno spominje mogućnost rata s Rusijom u roku od nekoliko godina
'Podržavam legalizaciju marihuane, a zbog gašenja zdravstvenih ustanova i kolapsa sustava bit će i ilegalnih akcija'
Saborski zastupnik i sinjski gradonačelnik ukazuje na sve veću centralizaciju u državi koja dovodi u opasnost manje sredine i tjera ljude iz njih
Veće poreze neće plaćati 60 % obrtnika, ali za njih 9000 davanja se udvostručuju
Ćorić je prema malim obrtnicima ostao blagonaklon, ali obaveze progresivno rastu oko osam do 82 posto za preostale obrtnike s jačim prihodima
Kakve zadruge, to nas asocira na socijalizam kada se od posjeda daleko manje hektara moglo živjeti iako se na obradivu zemlju plaćao porez a danas se dobivaju poticaji od kojih neki dobro žive, ne moraju ni sijati jer žanju poticaje.