FRA IVO PAVIĆ

Kako čitati Bibliju: po jedno poglavlje na dan, a dobro je imati vodiča jer neka poglavlja šokiraju

16.10.2020.
u 14:57
"Uzmi i čitaj" nova je knjiga poznatog karizmatika fra Ive Pavića iz Šurkovca u BiH
Pogledaj originalni članak

Držeći duhovne obnove i seminare u župi i po cijelom svijetu, jedan od naših najpoznatijih karizmatika fra Ivo Pavić iz Šurkovca u BiH uvidio je kod katolika nedostatak zanimanja za Bibliju ili Sveto pismo.

„Zbog toga sam počeo više proučavati Bibliju, poučavati druge, govoriti im o važnosti čitanja Biblije i njegovanja bliskog prijateljstva s njom“, piše dr. fra Ivo Pavić u svojoj najnovijoj knjizi o Bibliji „Uzmi i čitaj“ dodajući kako je primijetio da mnogi katolici na duhovnim obnovama i seminarima rado kupe knjigu, krunicu, medaljicu, škapular ili neki drugi nabožni predmet, a Bibliju samo rijetki.

Početnici kreću s Evanđeljem

Svoju je knjigu namijenio onima koji imaju problema s pristupom Bibliji jer, kako veli, katolici često kažu da su počeli čitati Bibliju, ali su ubrzo prestali jer skoro ništa nisu razumjeli.

„Veliki učitelji Biblije predlažu za početnike da najprije krenu s Evanđeljem, a nastave s Djelima apostolskim i Poslanicama, čitajući u međuvremenu koju knjigu iz Starog zavjeta. Dobar je tako i način čitanja koji bi krenuo redom, od prvog poglavlja Knjige Postanka do zadnjeg poglavlja Knjige Otkrivenja, da se npr. svaki dan pročita jedno ili više poglavlja. Svaki čitatelj trebao bi imati dobar prijevod Biblije koji ima dobre uvode u svaku knjigu“, otkriva fra Ivo Pavić dodajući da „onaj tko čita bez vodiča sličan je putniku koji hodi po mrklu mraku bez svjetiljke i često se spotiče, pada u jame, ozljeđuje se. Vodič može biti svećenik, duhovnik, vjeroučitelj, laik. Jer ako ga nema, neki odlomci mogu nas itekako prestrašiti ili šokirati.“

„Dobar način da bi se pročitala gotovo cijela Biblija jest slijediti dnevna čitanja u misi. Pojedina su čitanja određena da se čitaju na misi svaki dan. U nedjelju i na blagdane čitanja se odabiru tako da tvore cjelinu i da jedno osvjetljava drugo. Kada slijedite misna čitanja, čitate Bibliju iz srca Crkve. Biblija je knjiga koju ćete čuti na svakoj misi. Budući da nedjeljne i blagdanske mise obično sadrže tri čitanja iz oba zavjeta, plus četvrto čitanje iz Psalama, prosječni vjernik katolik godišnje provede 15 sati usredotočen na proučavanje Biblije“, piše Pavić, dodajući da će katolici koji svakodnevno sudjeluju na misama za pune tri godine (godina A, godina B i godina C) čut će skoro cijelu Bibliju.

„Dok čitamo Sveto pismo, trebamo imati jaku želju za obraćenjem i živjeti duhovnim životom. Ako se Sveto pismo čita u teškom grijehu bez kajanja, od čitanja nema koristi. Ali uvijek postoji mogućnost da se upravo po čitanju Biblije tvrdokoran grešnik obrati“, kaže on i navodi „pet ključeva za ispravno tumačenje Biblije“, koji su zasnovani na Katekizmu Katoličke crkve, a prvi bi ključ bio otkriti autorovu nakanu.

„Budući da nam Bog govori na ljudski način preko autora koji su i sami bili ljudi, prvi ključ kojim se moramo voditi u tumačenju Biblije i koje nam Katekizam savjetuje jest da uzmemo u obzir nakanu koju je biblijski pisac imao pišuću Sveto pismo i što je Bog po njihovim riječima htio otkriti. ‘Da bi se shvatila nakana svetih autora, treba uzeti u obzir prilike njihova vremena i njihove kulture’, veli Katekizam, a Psalam 23. kaže: ‘Gospodin je pastir moj’, to ne znači da psalmist smatra Boga pravim pastirom, nego Bog je poput pastira koji vodi svoj narod i čuva ga od zla. Nadalje, kada čitamo da Isus kaže da je bolje izgubiti ruku, nogu ili iskopati oko nego sagriješiti, razumijemo da Isus naučava o težini grijeha. On ne zapovijeda doslovno sakaćenje“, objašnjava fra Ivo Pavić.

Drugi ključ je poštivanje jedinstva Svetoga pisma (po Katekizmu, br. 112). „Ovaj je ključ toliko važan da bi Sveto pismo bez njega ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Biblija je povezana cjelina, tako da se svi dijelovi moraju čitati misleći na svaki drugi dio i na cjelinu. Jer ako vjerujemo da su knjige Svetoga pisma božanski nadahnute, moramo također vjerovati da su međusobno povezane i dosljedne cijelom katoličkom nauku. Biblijske retke ne smijemo čitati odvojeno, već vodeći računa o cjelini Svetoga pisma. Budući da je isti Duh nadahnuo sve biblijske knjige, one jedna drugu tumače, objašnjavaju jedna drugu. (…) Mnogo je sekti nastalo upravo zbog toga što su ljudi uzimali tekstove djelomično i izvan konteksta ili po vlastitom nahođenju. Ako želimo shvatiti radnju nekog filma, treba ga gledati od početka, a ne od sredine ili kraja. Tako se treba odnositi i prema Bibliji“, veli fra Ivo.

Nauk o 4 smisla svetog pisma

„Čitanje Svetog pisma u živoj predaji Crkve (prema Katekizmu, br. 113) treći je ključ kako bismo se zaštitili od proizvoljnih tumačenja Svetog pisma pod utjecajem protestanata, svoja vlastita tumačenja trebamo uspoređivati s predajom tumača koji su živjeli i umrli prije nas. Uvjeren sam da nas naši preci mogu poučiti mnogočemu, stoga im trebamo dati pravo glasa. Bibliju je potrebno čitati u kontekstu ‘žive predaje cijele Crkve’. Sveta predaja služi nam kao vodič u boljem razumijevanju Svetoga pisma i pomaže nam da budemo aktivniji u životu Crkve. Što je to predaja? Katekizam upućuje na bar četiri ‘mjesta’ na kojima možemo doći u dodir sa svetom predajom. To je crkveni nauk, onako kako je naučavan u prvim kršćanskim vjerovanjima, koncilima. Zatim život Crkve, primjerice, životopisi svetaca, pučke pobožnosti, crkveni pokreti.

Onda crkveno bogoštovlje (liturgija, svetkovine i sakramenti, glazba, crkvena umjetnost) te crkveni oci, prvi crkveni poglavari i teolozi poput sv. Ignacija Antiohijskog, sv. Ivana Zlatoustog, sv. Bazilija, sv. Jeronima i sv. Augustina“, upućuje on i kao četvrti ključ (po Katekizmu, br. 114) navodi da valja čitati Sveto pismo kao dio skladne simfonije božanske objave. „Sveto pismo mora biti usklađeno sa svetom predajom i učiteljstvom Crkve da bi bilo ispravno. Jer, Krist je dao vlast apostolima da upravljaju Crkvom. Tu su vlast apostoli prenijeli na pape, biskupe, svećenike, itd. Poslušnost biskupima u prvoj Crkvi bila je ključ za ispravno tumačenje Biblije“, objašnjava fra Ivo Pavić.

Peti ključ u sebi sadrži nauk o četiri smisla Svetoga pisma i, kako piše Pavić, „on nam pruža uvid u duhovno blago Biblije i omogućuje nam uspostavu ključnih veza između Starog i Novog zavjeta, katoličke vjere i našega vlastitog duhovnog života“. „Čitanje Biblije pomoglo mi je bolje upoznati Isusa Krista te uvećalo ljubav prema Crkvi. U teškim trenucima čitanje biblije donosilo mi je ohrabrenje i utjehu. Bibliju otvaram prije malih i velikih molitvenih susreta. Katkada sam znao i zaspati s Biblijom. Volim Bibliju! Kad putujem, nosim je uvijek sa sobom i čitam. Ona je živo vrelo na kojem se svakodnevno napajam. Dok je čitam, daje mi snagu za život. Ona me uči služiti Bogu i bližnjima, žrtvovati se, ne odustati kad je teško. Iz nje uzimam hranu za dušu, a za tijelo ozdravljenje“, piše fra Ivo navodeći kako nam čitanje Biblije donosi obilne plodove kao što su „napredak i uspjeh te daje nam snagu i pobjedu nad sotonom“.

„Čitanje Božje riječi lijek je protiv depresije i tjeskobe, daj nam snagu u borbi protiv požude. Osposobljava nas rasti u Božjoj ljubavi. Božja je riječ život onima koji je nalaze i ozdravljenje u svemu tijelu. Božja riječ te ohrabruje, daje ti sreću i uspjeh. Božja riječ će te očistiti i osloboditi od utjecaja grijeha. Dok čitamo Božju riječ, Otac i sin prebivat će u nama. Stvara vjeru u tvome srcu. Božja riječ čini da rasteš u Božjoj ljubavi. Dok čitaš Sveto pismo, dopusti da te ono mijenja“, preporučuje fra Ivo Pavić, naglašavajući kako nam „Biblija pomaže svakodnevno hodati s Bogom u vjeri i od Boga primiti Božje blagoslove“ te da je „napisana za ateiste koji ne vjeruju i za one koji imaju slabu vjeru“.

„Ako ateist želi početi vjerovati u živoga Boga, najprije treba početi čitati Bibliju. Dok je bude čitao, počet će vjerovati. Ako imate prijatelja koji nema vjere u Gospodina, darujte mu Bibliju. Dok bude čitao, dobit će vjeru. Kroz čitanje Biblije vjera dolazi, ali isto trebamo imati vjeru dok je čitamo jer je Biblija knjiga vjere. Može je dobro razumjeti onaj koji ima vjeru. Ako je samo dotaknemo vjerom, bit ćemo blagoslovljeni. Razmatranje biblijskih tekstova proizvodi vjeru“, objašnjava i veli da u Bibliji piše sve što je nužno za čovjekov život.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

IP
ipakseokrece
15:51 16.10.2020.

Pažljivo čitanje Biblije, pogotovo tih šokantnih poglavlja, dobar je razlog za ateizam...

LA
lajh1985
15:00 16.10.2020.

Ja sam jedino volio onu sa slikama za djecu...ovo dosadno :)